Neka mesta osvajaju „na prvu loptu„. Nema priprema, nema najave. U njih se prosto zaljubite. Šarmiraju vas, zavode, koketiraju, a vi polako tonete u tu igru. Dok se osvestite, već ste zavedeni i – zaljubljeni.
Tako glasi i slogan moje druge destinacije, u okviru #KaravanMojaSrbija. Novi Pazar. „Zaljubite se u Novi Pazar„. Verujte, nije teško. Ni meni nije bilo.
Đurđevi stupvi – čuvari srpske istorije

Novi Pazar sa uzvišenja čuvaju Đurđevi stupovi, manastir posvećen Svetom Đorđu. Manastir podignut na uzvišenju izdnad Novog Pazara u Starom Rasu.
Na uzvišenju je da bi se lepo video i da bi pokazao moć vladara, velikog župana Stefana Nemanje, ali i da bi potsećao ljude na duhovne vrednosti, kako kaže otac Gerasim. Danas je pod zaštitom UNESCO.
Sagrađen je 1171, oslikan četiri godine kasnije. Na žalost, od fresaka nije mnogo ostalo. One su stradale tokom vekova, jer je manastir 300 godina bio ruševina.
Legenda kaže da su Stefana Nemanju zatočila braća u jednu pećinu nedaleko od mesta gde se uzdižu Đurđevi stupovi, jer je imao viziju da napravi jaku i moćnu crkvenu državu. Oni nisu razumeli tu njegovu viziju.
Dok je boravio tamo, molio se Svetom Đorđu gledajući na ovo uzvišenje. Tada se zarekao da će na tom mestu sagraditi manastir.
Pošto je oslobođen i pošto je stupio na vlast, u znak zahvalnosti, nikli su Stupovi da motre na nekadašnju srpsku državu. O tome imate u ovom blog postu:

- Manastir su rušili što Turci, što Austrougari i Nemci. Svoje tragove po unutrašnjosti su ostavili i današnji mladi urezivajući svoja imena. Od 17. veka do 2000. godine manastir je bio duhovno zapušten. Tek tad dolaze monasi i počinje obnova. Crkva je obnovljena, kao i monaški deo konaka. U blizini je Deževska dolina gde je Sveti Sava rođen. Tu postoji i stara crkva Svetih apostola Petra i Pavla iz devetog ili desetog veka, a osnove crkve datiraju iz sedmog veka, što ovu crkvu čini najstarijom sakralnom građevinom na Balkanu. Smatra se da je u njoj kršten Rastko Nemanjić i krunisan župan Stefan Nemanja. Čak postoji verovanje da je tu i Stefan Nemanja zamonašen i da je odatle otišao za Hilandar – ispričao je priču otac Gerasim iz manastira Đurđevi stupovi.
Upoznavanje „Srbije za mlade“ i šetnja gradom na Carigradskom drumu
U Novi Pazar sam stigla pod okriljem noći. Jutro i vreo dan je mnogo obećavao. Prvo što sam poželela je da popijem kafu, jer jutro ne mogu da zamislim bez nje.
Ipak, onu pravu novopazarsku kahvu ću probati u šetnji gradom gde će mi je skuvati na tradicionalan način u jednoj od najstarijih kafečajnica. Moji drugari iz „Srbije za mlade“ imali su zadatak da postave štandove i pripreme se za animiranje Novopazaraca u centru, a ja sam se pripremala za utiske.

Srbija za mlade – to su ljudi puni ideja i entuzijazma. Mladi ljudi. Tvorci ideje #KaravanMojaSrbija. Petar Slavković, čovek za koga njegovi drugari kažu da je alfa i omega priče o „Mojoj Srbiji„, objašnjava mi da je sve započeto 2011. Krenuli su od, kako on kaže, „iz bunara želja“ još od 2007, jer nije bilo turističkih ponuda za mlade, da putuju po Srbiji i pokrenuli su organizaciju koja za cilj ima da mlade upoznaje sa svojom zemljom.
Petar navodi da mladima treba nametnuti putovanja kao životni stil, jer „bolje je umeti, nego imati“. Vrednije je upoznati novu banju, planinu, grad ili nove ljude nego bahanalisati na splavovima ili u kafanama i tako za noć popiti putovanje ili dva, uverava me Slavković. Godinama su mladi iz „Srbije za mlade“ skupljali zrelost, hrabrost i iskustvo da bi krenuli u ovakvu priču.

- Tri i po gdine sprovodimo našu ideju u delo. Podstičemo mlade da putuju Srbijom, da upoznaju svoju zemlju. Ako smo za jedan procenat promenili percepciju mladih prema našoj zemlji i u njima stvorili želju da je obiđu, mi smo uspeli i prezadovoljni smo. Da radimo nešto pozitivno, ogleda se kroz broj članova koji se svaki put uvećava i kroz broj putnika. Takođe, vidi se i kroz posećenost našoj internet stranici i kroz društvene mreže. Osnovna razlika je da mi želimo da predstavimo Srbiju iz ugla mladog čoveka. Mlad čovek treba da prezentuje Srbiju. Ima razlike kad o nekoj destinaciji priča neko ko ima 50 godina i neko ko ima 22. Uvek ću pre saslušati mlađeg čoveka šta ima da kaže, jer je naš pogled na svet sličniji. Imamo želju da pokrenemo omladinski turizam, da pokrenemo mlade koji će da budu trendseteri – objasnio mi je Petar Slavković.

Zvezda je upekla, a šetnja Novim Pazarom počinje baš tad, iz centra. Društvo mi prave Valdin Hajdarpašić i Elvir Bogućanin iz Turističke organizacije Novi Pazar.
Šetamo se starim jezgrom grada. Na prvi pogled, Novi Pazar potseća na turski gradić kroz koje sam prolazila na putu do mora. Kroz njega protiče reka Raška. Takvi su svi gradovi u kojima se susreću kulture Istoka i Zapada.
Osmanska vladavina i dominacija ostavila je neizbrisiv trag, a stanovništvo je, najvećim delom, muslimansko. Ono što se odmah primeti je ljubaznost. Svi se trude da vam sve pokažu i objasne. Upute vam osmeh i srdačan pozdrav. Požele ugodan ostatak dana. To je Novi Pazar. To su njegovi ljudi.
Stari Eski Bazar ili Trgovište je naselje koje je paralelno egzistiralo sa Novim Jeni Pazarom sve do sredine 17. veka. Trgovali su, razmenjivali dobra, ali se Trgovište, vremenom, ugasilo i izgubilo na značaju, jer se Novi Pazar našao na čuvenom trgovačkom Istanbulskom drumu. Ili Carigradskom drumu, koji je spajao Dubrovnik, Sarajevo, Solun i Stambol.
Ako je verovati austrougraskim spisima, Novi Pazar je krajem 17. veka imao više stanovnika nego London – čak 60.000 duša!

- Grad je osnovao čuveni turski vojskovođa Isa beg Ishaković. Prvi put se grad pominje 1461. u dubrovačkim spisima. Godinu kasnije, Isa beg je osnovao Sarajevo. Novopazarska tvrđava datira iz 15. veka, dok su bedemi iz 17. i zapravo su sagrađeni na temeljima stare tvrđave. Turci, kada su pravili tvrđavu, gradili su je od drveta i bila je opasana vodenim jarkom – objasnio je prvu pisanu istoriju grada, koji je nekad nosio ime Jeni Bazar, Valdin Hajdarpašić.
Novi Pazar je bio ključan za dalja osmanska prodiranja. Najstarija građevina u Pazaru je hamam iz 1463, izgrađen za potrebe vojske. Pre nego što nastavim priču o njemu, napisaću ono što su meni moji domaćini rekli – da Novi Pazar leži na vodi i da je bogat izvorima.

Novi Pazar ima lekovite vode i hamame i Rajčetića banju koja se nalazi na putu ka manastiru Sopoćani. Postoji i Novopazarska banja. Što se najstarijeg hamama tiče, u njemu se vojska kupala i uzimala abdest. Hamam je imao odvojen muški i ženski deo i bio je povezan sa tvrđavom.
U Pazaru su postojali su hamami sa toplom vodom, ali ovaj je bio hamam gde se voda grejala.

Ovaj stari hamam pred ulazom ima stolove i stolice gde možete da se okrepite u hladu ruža. Novopazarci vole da popiju đulsiju – sok od ružinih latica. Nešto što veoma prija u šetnji po vrelom danu.
Uz kahvu se sve sazna
Ne, u Novom Pazaru se ne pije kafa. Pije se kahva. Uz kahvu se u Novom Pazaru sve sazna. Onu prvu jutarnju. Brsti se politika, čuju se tračevi… Svi sve znaju.
U jednoj od najstarijih kafečajnica u Pazaru, kafečajnici „Teferič“ (što na turskom jeziku znači „okupljanje„) ili „Kod lađara“ imala sam prilike da vidim kako se kuva prava novopazarska kahva. Ona se sprema na žaru. Kafečajnice su mesta za prvu jutarnju kahvu i otvorene su od pet ujutru i rade do 23 časa. Prvo se kahva ispeče, pa se samelje u degrmenu – ručnom mlinu. Onda se kahva zabrka, kako kažu Novopazarci.
Napitak se kuva na žaru. Mangl je mesto gde se stavlja žar i gde se kahva u džezvi kuva i to brzim premeštanjem s jedne na drugu stranu, dok ne provri. Služi se uz rahat lokumom (ratluk, za one koji ne znaju da se i tako naziva). Nekad se u kafečajnicama sedelo na podu ili miderima uzdignutim tek pedesetak centimetra od zemlje. I tu se, uz kahvu, obrne muhabet ili priča o tome šta se dešava u lokalu, ali i u zemlji, regionu, svetu…
Zabrkavanje kahve u slici:






Ne znaju ulice, ali znaju gde je Popišano brdo ili Sokak pametnih

Prolazimo kroz uže jezgro Novog Pazara. Uskoro sve će to postati pešačka zona sa – kaldrmom. Tu je razrušeni deo gde nije ostao kamen na kamenu, ali saznajem da je na tom mestu postojao Smailbegovića han.
Tu je pala prva granata u Prvom svetskom ratu kad su nas bombardovali saveznici. Domaćini mi u šali kažu da oni ne znaju koja je koja ulica, ali zato znaju koji je koji kraj.

- Imamo Popišano brdo, Potok, Parice, Sokak pametnih… Sokak pametnih nosi takvo ime jer su u blizini škole i Univerzitet. Sada se tek vidi koliko se Pazar izmenio u pozitivnom smislu u poslednjih sedam, osam godina. Onaj Pazar i ovaj sad su noć i dan. Zanimljivo, ali zatvor nam se nalazi u ulici Oslobođenja – ispričao je Hajdarpašić.

Tu su najstarija pekara i pečenjara. Jedna do druge. Mirisi rade svoje i stomak opominje da je vreme da se nešto prezalogaji. Sem kulturno istorijskih znamenitosti, Novi Pazar se može pohvaliti gurmanskim užitkom koji ni u ludilu ne treba propustiti.

Da dođete u Novi Pazar i ne probate ćevape „Kod Jonuza“ zbog kog su onomad u Beogradu lekari napustili baletsku predstavu, jer je Jonuz imao svoju gurmansku „predstavu„? Pa taman da ste ludi! 🙂
Sem ćevapa, „gurmanski brend“ Novog Pazara su i mantije i za njih kažu da nema šanse da im odolite. Garantujem vam da je tako.

Gurmanluci „Kod Jonuza“

„Kod Jonuza“ je uvek gužva. Već treća generacija sprema najukusnije ćevape u zemlji. Nema im ravnih!
- Naša ćevabdžinica je porodično nasleđe. Nama je spremanje ćevapa u genima. Nekako nam to dođe kao rutina. Nekome je verovatno teže da napravi dobar ćevap, mi to radimo kao od šale. Verovatno ima nečeg i u tehnici sjedinjavanja i špricanja mesa. Meso nam dolazi sa planine. Čisto je, organsko – objašnjava čuveni novopazarski majstor.
Ćevape nisam odbila. Sad razumem lekare iz gornjeg pasusa, iako sam potpuno sigurna da Jonuz ne bi brzo završio svoj kulinarski šou i da bi sačekao izgladnele doktore da odgledaju balet. 😉 Čuveni novopazarski majstor za ćevape bio je sin rahmetli Jonuza, Fikret Crnišanin.
Džamija „Lepotica orjenta“ i priča o tri neudate sestre

Posle ukusnog obroka, odmaramo u dvorištu džamije „Lepotice orjenta„. Tako je Novopazarci zovu. Ili Altun-alem džamije. Ona je reprezent ranoosmanske arhitekture sa visokim minaretima.

- Mujezini su se birali u ranom dobu kao dobri đaci koji imaju vispren glas. Na vrhu minareta stoji šerefe ili terasa. U osmanskom periodu svaki deo grada (mahala) je imao svoju džamiju. Turski srednjevekovni putopisac Evlija Čelebija je zabeležio da je Novi Pazar imao 56 mahala i 27 džamija. Mujezin bi se penjao na šerefe i pozivao na namaz ili molitvu. Namaz je osnova islama. Namaz se vrši pet puta u toku dana. Muslimani su u obavezi da se pet puta u toku dana mole. To se kod nas zove „uči ezan“. Mujezini pozivaju na zajednički namaz. Namaz se obavlja u džemetu. Džemat je skupina. Džemat ili skupina (grupa), jer namaz (molitva) ima veću jačinu kada se obavlja u džematu. Kada mujezin pozove na namaz treba što pre doći u džamiju i treba da nas bude što više – objasnio je Valdin Hajdarpašić.
Altun-alem džamija, prema jednoj priči, nosi ime po zlatnom dragom kamenu koji se nalazi na vrhu minareta. Altun na turskom jeziku znači „zlato„, a alem je „dragi kamen„. Pretpostavka je da se zlatni dragi kamen nalazio na vrhu minareta, ali to nigde nije zapisano. Džamiju je sagardio 1563. Mujezin hodža Al Medini, treći imam na dvoru sultana Sulejmana Zakonodavca. Poznat je bio i po tome da je gradio je džamije u Jedrenu, Bursi i Sarajevu.
U islamu postoji običaj da se ostavlja nešto u amanet, svom narodu i za pokolenja. Nešto što će služiti svima. Može to da bude džamija, ili česma, ili most… Prema legendi, jedan čuveni paša imao je tri prelepe ćerke: Altunu, Halimu i Hadžiru. One su toliko bile lepe da nisu bile za pazarske kuće, već za istanbulske dvore. Njihov otac nije hteo da ih da bilo kome, već je čekao dobru priliku iz Istanbula. Ta prilika nikad nije došla.
Kako su lepotice bile imućne, pred kraj života rešile su da svoje bogatstvo daju za nešto što će koristiti generacijama. Najstarija je sagradila džamiju koja nosi ime po njoj – Altun-alem. Halima je dala se izgardi česma Halimač, a treća sestra je izgradila groblje Hadžat.
- Prema drugoj legendi, Altuna i Halima su bile bliznakinje. Ista priča se ponavlja i u ovoj legendi, samo što su sestre bliznakinje dale da se izgrade džamije u Pazaru i Bursi. Ona u Bursi je pre premeštanja šezdesetih godina prošlog veka bila vrlo slična ovoj u Pazaru, a kako je premeštena, pretrpela je promene – rekao je Hajdarpašić.
Primećujem groblje pored džamije. U dvorištu džamija se sahranjuju ili uvažene ličnosti, mujezini i imami ili oni koji su poginuli na Alahovom putu. Pretpostavlja se da je jedan od imama sahranjen u dvorištu Lepotice. Oni čiji nadgrobni spomenici imaju manji turban su mujezini, dok oni sa mačetom su borci na Alahovom putu.
Ljubazni domaćini me uvode u džamiju. To što sam neprikladno odevena rešavamo pozajmljivanjem jednog dela odeće.
Šetnju Novim Pazarom završavam na korzou gde sam je i započela. Sedam na zasluženo osveženje. Drušvo mi pravi Neda Pendić Puzović, vlasnica porodičnog hotela na Goliji i mlekare „Ljin„. Golija se nalazi u neposrednoj blizini Novog Pazara. Idelana je za sve koji vole miran odmor.
- Naš hotel „Golija“ je porodični hotel, odličan ne samo za porodice, već i za sportski i rekreativni turizam. Tokom zime imamo školice skijanja i naši glavni posetioci jesu deca. Sem rekreacije, za decu i starije, nudimo i uživanje u našoj hrani. Mlečni proizvodi stižu iz naše mlekare i od krava koje se napasaju podno Golije i na Peštaru, a imamo i našu pekaru – opisuje hotel i Goliju ljubazna Neda. Donosi mi pazarske baklave, da predah upotpunim uživanjem za nepca.
Veče polako pada. Korzo u Novom Pazaru postaje prepuno. Odlučujem da još malo uživam u prizoru punog centra i da se, potom, povučem u odaje. Razmišljam o gradu istočnog duha u predvorju Zapada. Kako ga dobro treba upoznati i doživeti. Kroz istoriju, priče i gastronomski užitak. Uz zabrkanu kahvu i rahat lokum, dok se okreće muhabet u cik zore.
Fotografije: sandzak.travel, Nataša Ilić/lična arhiva/Facebook, Instagram profil Jelene Maravić
Mogu vam se dopasti i ovi članci
-
„Niška pivara“ brižljivo čuva tradiciju: Od sna i vizije do zlatnog, penušavog napitka
-
Ruma i Rumfest: Divan je kićeni Srem i njegov vašar u žitnoj ravnici (VIDEO)
-
Srpsko „more“: Najlepše plaže koje pružaju morski doživljaj (ili se trude) (VIDEO)
-
Sudar istoka i zapada: Niš – gospodar vremena, meraka i – bureka! (VIDEO)
-
Grad na Kolubari: Zaljubite se u – Valjevu! (VIDEO)