Na još jednu godišnjicu kraljevine Srbije rešila sam da vas upoznam sa nekim manje poznatim činjenicma o našoj zemlji. Nadam se da ćete nešto naučiti. I nečim se ponositi.
Arheološki lokalitet Lepenski vir je postojbina prve civilizacije u Evropi za koju postoje materijalni dokazi stari više od 7.000 godina. Današnju prestonicu Srbije osnovali su Kelti u trećem veku pre nove ere, a kasnije je postala Singidunum. Na mestu spomenika Neznanom junaku na Avali, do 1934. godine nalazila se drevna tvrđava Žrnov, o čemu će Rokselanin kofer da piše u aprilu.
Čak 17 rimskih careva rođeno je na tlu današnje Srbije. To su Decije Trajan, Hostilijan, Klaudije II Gotski, Aurelijan, Marko Aurelije Prob, Maksimijan, Konstancije I Hlor, Galerije, Maksimin Daja, Flavije Valerije Sever, Konstantin Veliki, Licinije, Konstancije II, Vetranion, Jovijan, Gracijan i Konstancije III. Današnja Sremska Mitrovica, a nekadašnji Sirmijum, svoj vrhunac doživela je u trećem veku kada je imala status jedne od četiri prestonice poznog Rimskog carstva.
Današnja grupa naroda u istočnoj Srbiji poznata kao Vlasi, vodi poreklo od Kelta. Ovo je jedna u nizu kako istorijskih, a tako i jezičkih teorija o potomcima Vlaha. Smatra se da vlaška magija ima svoje korene upravo u keltskim kultovima i obrednim ceremonijama.
Industrija pravljenja satova nastala je u Srbiji pre nego u Švajcarskoj. Srbija poseduje sat koji je nastao 600 godina ranije nego u čuvenoj ,“Zemlji satova i čokolade„.
Najstariji srpski ćirilični dokument je Miroslavljevo jevanđelje i datira iz 12. veka. Miroslav je bio brat Stefana Nemanje, velikog župana. Međutim, Marijinsko ili Marijino jevanđelje predstavlja najstariji sačuvani spomenik pisan staroslovenskim jezikom, u kome se javlja naznaka srpskog narodnog jezika. Pisano je glagoljicom, smatra se da je nastalo najkasnije početkom 11. veka na srpskom štokavskom području. Pronađen je sredinom 19. veka u svetogorskom manastiru Svete Marije, po kome je i dobio ime, a danas se nalazi u Ruskoj nacionalnoj biblioteci u Sankt Peterburgu. Jedna stranica Miroslavljevog jevanđelja se još nalazi u Rusiji.
Srbija je jedan od najvećih proizvođača i izvoznika malina u svetu, dok po proizvodnji šljive, zauzima drugo mesto u Evropi. Šljiva u Srbiji zauzima prvo mesto kako po zasađenoj površini, tako i po proizvodnji. Oko 70 odsto prinosa šljive odlazi za proizvodnju šljivovice – nacionalnog pića.
Pančićeva omorika (Picea omorica P.) predstavlja najpoznatiji srpski endem koji je u svetu prisutan samo u srednjem toku reke Drine. Otkrio ju je botaničar Josif Pančić 1875. godine.
Vampir je jedina od reči iz srpskog jezika koja je opšte prihvaćena u svim jezicima. Najpoznatiji srpski vampiri su Sava Savanović, Petar Blagojević i Arnaut Pavle.
Prvi satelitski prenos video signala 1962. godine između Evrope i Severne Amerike sadržao je sliku freske Belog anđela iz manastira Mileševa. Beli anđeo je deo kompozicije „Mironosnice na Hristovom grobu„, a na fresci je predstavljen arhangel Gavrilo raširenih krila, kako sedi na velikom kamenu i usplahirenim ženama prstom ukazuje na Hristov grob, zapravo u tom trenutku već mesto njegovog vaskrsnuća. Isti taj signal je kasnije bio poslat u svemir kao pokušaj komunikacije sa vanzemaljcima. Verovalo se da će, ako u svemiru uopšte postoje razumna bića, lik Belog anđela protumačiti kao poruku ljubavi i razumevanja.
Hram Svetog Save je najveći srpski pravoslavni hram i najveći pravoslavni hram na Balkanu, a po površini i zapremini jedna od najvećih pravoslavnih crkava na svetu. Ukupna visina hrama iznosi 82 metra, sa kupolom visine 70 metara i pozlaćenim krstom od 12 metara, a uz to na hramu je još 18 pozlaćenih krstova i 49 zvona različitih veličina. U gradu Kuber Pidi, gradu na jugu Australije, nalazi se srpska pravoslavna crkva Svetog proroka Ilije koja važi za jedinstvenu u svetu, pošto je reč o građevini sagrađenoj na dubini od devet metara.
Freske u manastiru Sopoćani smatraju se pretečom italijanske renesanse. Crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Čačku je čak tri puta pretvarana u džamiju tokom boravka Osmanlija.
Fridrih Barbarosa, kralj Nemačke i car Svetog Rimskog carstva, kratko se zaustavio 1189. u Raškoj, u Nišu, gde ga je srdačno dočekao veliki župan Stefan Nemanja. Rastko Nemanjić, poznat u narodu kao Sveti Sava, se lično brinuo o Fridrihu Barbarosi. Prema legendi, Sveti Sava je imao isceliteljske moći, pa je izlečio Fridriha Barbarosu tako da je ovaj mogao da nastavi pohod.
Karađorđevići su srpska kraljevska porodica koja je vladala Srbijom i Jugoslavijom. Njen rodonačelnik je vožd Đorđe Petrović – Karađorđe, koji je podigao Prvi srpski ustanak. Pre dinastije Karađorđević vladala je dinastija Obrenović čiji je rodonačelnik bio knez Miloš. Knez Miloš i Karađorđe su bili kumovi čije se kumstvo okončalo tako što je knez Miloš naručio ubistvo Karađorđa. Pod Obrenovićima je Srbija ponovo postala Kraljevina 1882. Posle Majskog prevrata 1903. i ubistva kralja Aleksandra Obrenovića i kraljice Drage, na vlast dolazi Karađorđev unuk Petar. Kraljevina je zvanično ukinuta 1945. godine, a kraljevska porodica je bila u egzilu. Sin kralja Petra II, princ Aleksandar, došao je sa suprugom 2001. godine u Srbiju i žive u dvoru na Dedinju. Mauzolej Karađorđevića je na Oplencu kod Topole, a imovinu Karađorđevića nova vlast je oduzela 1947. godine.
Ćele-kula je spomenik iz Prvog srpskog ustanka koji je u znak odmazde tadašnja osmanska vlast u Srbiji izgradila od lobanja, poginulih srpskih ratnika, predvođenih Stevanom Sinđelićem, u bici na Čegru. Nalazi se nedaleko od centra Niša, na putu ka Niškoj banji. Svrstana je u spomenike kulture od izuzetnog značaja za Republiku Srbiju i danas predstavlja muzejski objekat. Američki magazin „Mental Floss“ je naveo Ćele-kulu kao najveću građevinu napravljenu od ljudskih kostiju.
Najstarija sačuvana beogradska kafana je „Znak pitanja„, sagrađena po nalogu kneza Miloša 1823. godine. Podigao ju je Naum Ičko. Ako odemo malo dalje u beogradsku opštinu Zemun, najstarija sačuvana kafana, koja odavno to nije je ipak Beli medved i prvi dokument o ovoj zgradi datira iz 1658. Prva kafana u Evropi otvorena je u Beogradu, na Dorćolu 1522. godine, pošto je Beograd pao u ruke Osmanlijama, a u njoj se služila isključivo crna kafa. Inače, crna turska kafa je jedno od omiljenih pića u Srbiji.
Srbija ima pet nacionalnih parkova, a to su Đerdap, Kopaonik, Šar-planina, Tara i Fruška gora. Na Fruškoj gori se nalazi najveća koncentracija lipe u Evropi. Reka Vratna na istoku Srbije, nadaleko je poznata po tri najviša prirodna kamena mosta u Evropi, takozvanim prerastima, koji podsećaju na vrata, po kojima je i dobila ime.
U blizini grada Kladovo, jednog od najpopularnijih srpskih letovališta na Dunavu, nalaze se ostaci čak tri tvrđave, dve iz rimskog doba, a to su Diana i Pontes i jedne iz osmanskog perioda, a to je Fetislam. U blizini jezera Perućac, kod Tare nalazi se rečica Vrelo, koja je jedinstvena po svojoj dužini od samo 365 metara, zbog čega je u narodu poznata i kao „reka godina„.
Prva srpska žrtva ratne avijacije bio je Mihailo Petrović, prvi srpski pilot, sa letačkom licencom broj 1. Njega je tokom bitke za Skadar 1913. jak udar vetra pri povratku sa izviđanja, na 1.200 metara izbacio iz aviona, jer nije bio vezan. Utvrđeno je da je avion bio ispravan, a da je Petrović preminuo još u vazduhu. Prvi avion koji je srušen vojnim dejstvom u istoriji svetske ratne avijacije oborio je srpski vojnik Radoje Ljutovac 1915. godine iznad Kragujevca. Današnji Air Serbia, a nekadašnji avioprevoznik JAT, osnovan 1927. godine kao Aeroput jedna je od najstarijih aviokompanija na svetu, a takođe se smatra i jednom od najbezbednijih u svojoj dugogodišnjoj istoriji sa samo dve nesreće sa smrtnim ishodom.
Prvi avionski dvoboj u istoriji ratovanja dogodio se u toku Cerske bitke, kada je austrougarski pilot revolverom počeo da puca na tri srpska aviona koja su ga presrela u izviđanju.
Najpoznatiji dvorac u Srbiji, Fantast, koji se nalazi kod Bečeja i Novog Bečeja pre skoro 100 godina je podigao bogataš Bogdan Dunđerski, navodno iz inata, da bi dokazao da nije bankrotirao. Kad smo već kod Novog Bečeja, cvetanje Tise predstavlja pojavu izazvanu razmnožavanjem insekta pod nazivom tiski cvet (Palingenia longicauda), a koja se dešava na svega nekoliko reka u svetu.
Kapela mira u Sremskim Karlovcima je prvo mesto u istoriji na kome su se međunarodni pregovori vodili za okruglim stolom. U holu Crvenog krsta u Ženevi nalazi se tabla na kojoj je ispisano: „Budi tako human kao što je bila Srbija humana 1885. godine„. Tada je Srbija pomogla Bugarskoj, iako su te dve zemlje bile u ratu.
Film „Karađorđe„, snimljen je 1911. godine u režiji Čiča Ilije Stanojevića i smatra se najstarijim igranim filmom u Srbiji i na Balkanu.
Najstarija zapisana srpska narodna pesma je „Orao se vijaše nad gradom Smederevom“. Zapisao ju je Rođeri de Pačijenca u gradiću Đoja del Kole koji se nalazi između Barija i Taranta, 1. juna 1492. godine. Smatra se da je „Janko vojvoda“ iz pesme Janoš Hunjadi ili Sibinjanin Janko.
Obedska bara, zaštićena davne 1874. godine, predstavlja prvo zaštićeno područje u Evropi i drugo u svetu, dve godine posle proglašenja prvog zaštićenog prirodnog dobra, Jeloustona, za nacionalni park. U Kikindi je prisutno najviše sova malih ušara (Asio otus) u Evropi, sa oko 740 jedinki.
Vranjska banja je banja sa najtoplijom mineralnom vodom u Evropi. Voda temperature od 94 do čak 110 stepeni, kapaciteta 140 litara u sekundi, izbija na površinu zemlje iz desetak izvora. Srbija poseduje oko 360 izvora termalnih i termomineralnih voda sa temperaturama do čak 110 stepeni, ali se samo mali broj njih koristi u komercijalne svrhe. Deliblatska peščara je najveća kontinentalna peščara Evrope.
Grad Sjenica, poznata i kao srpski Sibir često je najhladnije naseljeno mesto u Evropi sa rekordnom zabeleženom minimalnom temperaturom od čak -39 stepeni Celzijusa.
A sad, uživajte još jednom u našoj zemlji:
Inspiracija: zanimljivostidana.com, zanimljivasrbija.com, blog011info.com, blic.rs, portalmladi.com, vucinic.me
Fotografije: lična arhiva, Pixabay.com, Wikipedia, triip.com, serbia.com, srbi.ch, rastemo.rs, banjeusrbiji.com
Mogu vam se dopasti i ovi članci
-
Jahanje na talasu: Astrološki pogled na Džokera
-
Čudesna kafa: Od koza koje su plesale do neverovatnih 146 milijardi popijenih šoljica
-
Dan zaljubljenih: Malo ste preterali – slavite ljubav svaki dan! (VIDEO)
-
Vikinzi na oltaru ljubavi: Kako su se voleli nordijski narodi?
-
Najpoznatiji filmski poljupci: Ostaviće vas bez daha! (VIDEO)