Vikinzi na oltaru ljubavi: Kako su se voleli nordijski narodi?

Za razliku od većeg dela romanizovanog sveta u to vreme, norveška kultura nije razlikovala mušku i žensku lepotu. Isti izrazi korišćeni su i za muškarce i za žene. O lepoti muškarca isto se raspravljalo kao i o lepoti žene. Takođe, opis lepote neke osobe nije nužno imao erotske pretenzije. Pesnik je mogao da opisuje kako je lep čovek, a da niko ne pretpostavi da ga privlači osoba koju opisuje. Fizička lepota žene bila je zasnovana na belini njenih ruku („snežno bele ruke“) i na dužini i sjaju njene kose (što je duža bila, to je bila i privlačnija).

Kad pokušavam da se vratim u ta neka daleka vremena i da shvatim narode koji su živeli pre više stotina ili hiljada godina, važno je da imam bar neku predstavu kako su gledali na život. Najzad, religija i duhovnost nisu dobijali na značaju tako brzo. Više je interesnatna ona mitološka privrženost Freje i Freja. To je odstupanje od modernog zapadnjačkog shvatanja seksa, ljubavi i seksualnosti. Pokušala sa da saznam kako su Vikinzi gledali na to.

Mnogo se toga promenilo od prelaska Islanda u hrišćanstvo, pre više od 1000 godina, tako da je sigurno da su oni lepotu, romantiku i seks doživljavali sasvim drugačije nego mi sada. Nažalost, ono kako su vikinški narodi prikazani u filmovima i popularnoj literaturi sada govori mnogo više o našem sopstvenom mišljenju o njima, nego o stvarnoj njihovoj kulturi.

Na primer, u to vreme, glavna ženska lepota bila je dužina kose. Ako je žena uhvaćena u preljubi, kosa bi joj bila odsečena, za kaznu. Znajući ovo, lakše je da se protumači mit u kome Loki, na primer, odseca Sifinu kosu. Evo nekih važnih stvari koje treba znati o tome kako su se seks, ljubav i lepota razumeli u nekadašnjoj norveškoj kulturi.

Lepota

Za razliku od većeg dela romanizovanog sveta u to vreme, norveška kultura nije razlikovala mušku i žensku lepotu. Isti izrazi korišćeni su i za muškarce i za žene. O lepoti muškarca isto se raspravljalo, kao i o lepoti žene. Takođe, opis lepote neke osobe nije nužno imao erotske pretenzije. Pesnik je mogao da opisuje kako je lep čovek, a da niko ne pretpostavi da ga privlači osoba koju opisuje. Fizička lepota žene bila je zasnovana na belini njenih ruku („snežno bele ruke„) i na dužini i sjaju njene kose (što je duža bila, to je bila i privlačnija).

Pored toga, u poređenju sa ostalim evropskim narodima u to vreme, norveška kultura je veoma vodila računa o čistoći i urednosti. Na arheološkim nalazištima pronađeni su mnogi alati za negovanje, poput metalnih čačkalica za zube i štapića za uši.

Muškarci Vikinzi posebno su se ponosili svojim izgledom, ukrašavajući se jarkim bojama, noseći ukrase sa nakitom i ogrtačima da bi pokazali svoje bogatstvo. Takođe, Vikinzi su se kupali najmanje jednom nedeljno i redovno menjali odeću – očigledno toliko redovno, jer ih je jedan engleski sveštenik optužio Vikinge u Danelavu da rade to „da bi opčinili udate žene, pa čak i zavodili plemićke ćerke ne bi li im bile ljubavnice„.

Romantika

Ako je žena želela da pokaže da je zanima neki muškarac, mogla bi da mu sašije košulju. Ako bi muškarac prihvatio njen poklon, stavio bi ženu pored sebe. Onda je mogao i da je „spusti u krilo„. Ako se privuku, usledilo bi ljubljenje i maženje (kyssir hana). Naklonst bi izražavao i tako što bi joj stavio glavu u krilo, a ona bi mu prala kosu i češljala. U salama za zabavu su mogli da dele piće iz istog roga.

Kad bi se venčali, a žena je želela nešto od svog muža, ona bi mu „stavila ruke oko vrata“ ne bi li ga tako ubedila u svoje namere. Ukoliko se muškarac ne bi pojavio na venčanju, za njega bi se govorilo da „beži od vagine„. Žena koja se ne bi pojavila na venčanju imala je naziv „pobegla od penisa„.

Preljuba je bila uobičajena pojava u to vreme, a vanbračni odnosi su bili normalni i među paganskim narodima, isto kao i kod hrišćana. Sveštenici su mogli da se venčavaju, imaju decu i imaju ljubavnice. Ono što se sa sigurnošću zna je da su mnogi zakoni i objave doneseni da bi ohrabrili ljude kako obično pučanstvo, tako i sveštenike, da budu verni u braku. Iako je preljuba bila uobičajena i za muškarce i za žene, žene su za nju bile strožije kažnjavane, naročito kad je stupilo hrišćanstvo. Od tad, muškarci bi znali da okrive žene za preljubu tvrdeći da „nisu bile verne“ (bukvalan prevod bi bio „nisam joj samo ja bio dovoljan„: hon gerthi mik eigi einhlitan).

Valjalo bi napomenuti da su žene iz starosordijskog društva imale mnogo više zakonskih prava od ostalih evropskih plemena i naroda. Na primer, žena je mogla zakonski da se razvede od muža i da dobije miraz nazad ako nije ispunjen bilo koji od ovih uslova:

  • muž nije mogao da obavlja bračne dužnosti
  • više je voleo muškarce
  • voleo je da nosi žensku odeću

Žena se pitala i kad je bilo reči o udvaračima, a u nekim slučajevima je mogla da dobije razvod ako bi bila udata za supruga koji je zlostavlja. Čini se da je udovica imala najviše sreće. Nije imala čoveka koji bi joj naređivao (ukoliko je imala sinove koji su ili odrasli ili bili premladi da bi ispunili ulogu „glave kuće“), a imala je i miraz i razna druga nasledstva koja je stekla tokom godina. Ako je bilo potrebno, mogla je da unajmi zaštitu i osoblje koje bi brinulo o njenom zemljištu.

Seks

Vikinzi nikad nisu otvoreno razgovarali o seksu, čak ni kada su opisivali vrlo privatne stvari. Pre su koristili neke od svojih mnogobrojnih eufemizama. To ne znači da su Vikinzi bili „fini i dobri“, već vrlo perverzni ili mannsongr. Mannsongr je vrsta seksualno eksplicitne pesme, za koju je Freja rekla da je izuzetno simpatična, a na Islandu je bila zabranjena još pre prelaska u hrišćanstvo. Nažalost, nijedan primerak ove pesme nije opstao. Ono što se o njoj zna potiče iz šturih spominjanja iz različitih izvora.

Ono što se malo zna o seksualnom životu u doba Vikinga je sledeće – predigra je bila ograničena na to da se muškarac „okrene“ ka ženi (leggja hond) i „položi dlan/ruku/butinu“ na nju. Kad bi se ovo dogodilo, mnogi eufemizmi su pokušali da objasne šta sledi:

  • oni bi se „obgrlili u krevetu“ (hviluthrong)
  • muškarac bi se „odmarao sa njom“ (hvila meth henni)
  • zajedno bi putovali“ (samfor)
  • zabavljao bi sebe“ (nešto poput današnjih društvenih igara ili u razgovoru – at skemmta ser)

Najeksplicitniji eufemizam koji je poznat, a tiče se seksa jeste da muškarac „udara ženu po stomaku“ (brolta a maga). Većina ovih eufemizama govori o samom fizičkom činu seksa. Međutim, stara norveška reč za „želju“ (munuth) potiče od reči „ljubav“ (mun) i reči „misao /pamćenje /um“ (hugr), tako da je moguće da su stari norveški narodi zapravo bili prikriveni romantičari.

O seksu se uvek govorilo u smislu „muškarac koji ima seks sa ženom„, s tim da je muškarac onaj koji vrši radnju, a žena osoba na kojoj se radnja izvršava. To se vidi u izrazima za penetraciju (giljarthar): „čin prodora“ (sordit) nasuprot „onog koji dozvoljava prodor“ (sordinn). Ovaj drugi termin, sordinn, takođe se može primeniti i na muškarca, ali vređati sebe ili nekog drugog na taj način bilo je vrlo riskantno.

Najčešća rečenična konstrukcija za seksualni čin bila je „nezakonita ljubavna poseta„. To se koristilo u slučajevima kad roditelji tog para nisu bili za to da se oni venčaju. Međutim, ni ovde se seks kao takav nikad ne spominje. Kad god bi muškarac išao u ovu nezakonitu ljubavnu posetu, kaže se da je išao da „razgovara sa njom„. Umesto da su imali seks, govorilo se da su ljubavnici „uživali“ (njota) jedno u drugom. Jedna žena, čiji muž nije mogao da joj udovoljava u krevetu zbog prokletstva koje je bilo bačeno na njega, razvela, jer „on nije u stanju da konzumira brak, tako da mogu da uživatm u njemu„.

Seksualnost

Ni muška, ni ženska homoseksualnost se nije često spominjala u pričama ili mitovima, pri čemu je ženska homoseksualnost skroz izbrisana. Ono što se zna o muškoj homoseksualnosti je da bila tabu. Tačnije, preuzimanje pasivne uloge (ergi – onaj u koga se prodire) u seksualnom odnosu bilo je ono zbog čega se žalilo što je „neko rođen kao muškarac„. Izraz ergi često se koristi kao uvreda.

O homoseksualnosti između dva muškarca nije se blagonaklono gledalo, čak je bilo i zabranjeno. Ironično je da se izraz ergi može primeniti i na neke bogove u norveškom panteonu – i Odin i Loki su imali uloge ergi – ja. Odin, za učenje seidha (šamansku žensku magiju) i Loki da bi stvorio Sleipnira. Smatra se da je i Tor preuzeo ovu ulogu kada je morao da se obuče kao Freja, da bi povratio svoj čekić.

Evo nekih pojmova koji su se odnosili na seks i romansu:

  • ženska naklonost“ (kvennsamr)
  • zadovoljstvo ( eptirloet – „trajni čulni utisci“)
  • ishitreno venčanje“ (skyndi-brullaup)
  • krenuti nasilno prema„, tipa da bi dobio poljubac (kipper, sveigir)
  • penis (hordund , „ud koji služi za začeće„)
  • mekano (blauthr)
  • tvrd, željan, spreman“ (hvatr), reč kojom se opisuju mužjaci životinja isto kaoi ljudi

Nadam se da vam je ovo pomoglo da shvatite nordijske mitove i seksualnost. Nadam se da ste uživali!

Inspiracija – patheos.com

Fotografije: Pinterest, collider.com patheos.com, allthatintresting.com, vocal.media

Ostavite odgovor