Doručak u staroj Srbiji: Kako su se izjutra hranili naši preci? (RECEPTI)

Šta vi danas jedete za doručak? Pa, ukoliko radite ili imate već neke promene u metabolizmu, verovatno vam taj doručak kreće dosta kasnije, posežete za brzom hranom i nečim što se lako može pazariti u pekarama i radnjama. S druge strane, ovsene kaše i raznorazni smutiji i zdraviji doručci, kao način da započnete dan, mogu biti alternativa.

U srednjem veku na ovim prostorima nije baš bilo mnogo toga da biramo, nisu nam se preterano mešale kuhinje, pa je samim tim i doručak bio siromašnij i jednostavniji. Moguće da je sve to što su naši stari mnogo zdravije, ali je i život bio drugačiji od ovog danas.

Oduvek se ovde dobro jelo i pilo, pa stoga su i recepti ovde bogati dorim ukusima. U ranijim tekstovima sam pisala kako su jeli što seljaci, što ovi na dvoru. Evo tog teksta ovde.

Doručak starih Srba obično se sastojao od supa i kaša od raži, ovsa i ječma. One su se pripremale na vodi ili eventualno sa malo mleka, ako ga je bilo. U supe se dodavalo povrće koje se zvalo zelje. Ljuto zelje bili su luk i rotkve. U ovu jutarnju čorbicu se za praznik ubacivao i komad mesa.

Proja naša nasušna

Kada se pomene stari hleb, većina prvo pomisli na proju i kukuruzni hleb. Generacije Srba su upravo odrastale na ovoj  hrani. Ipak pošto je kukuruz stigao iz Amerike hleb se nekad davno mesio od „sumješice“ i „suražice„, a to su mešavine pšenice, ječma i raži. U teškim i gladnim vremenima, jeo se i ovas koji je inače služio za ishrnu konja. Recept za proju imate ovde.

Ispečen hleb se nikada nije bacao, već se jeo po nekoliko dana, pa i nedelja. Ako bi postao previše tvrd, bajat ili bi ga napala plesan, natapao se vrućom vodom da bi omekšao i malo se kuvao. Ko je imao, u to je dodavao i malo sira, mleka ili kajmaka.. Tako je nastala popara.

Nešto bogatiji sloj je imao stoku, za doručak je koristio mnogo mlečnih proizvoda. Osim kravljeg, ovčijeg ili kozijeg mleka, dosta su u upotrebi bile mlečne prerađevine poput sira i kajmaka. Kajmak je jedno od retkih tipično srpskih jela, iako je sama reč turskog porekla. Pre dolaska Turaka kajmak se zvao skorup.

Kombinacijom samo ova dva sastojka, hleba i mlečnih proizvoda, srpske domaćice stvorile su mnoga jela za doručak od kojih neka poznajemo i danas, kao što su popara, cicvara, gibanica, kačamak, proja, razne pite…

Popara

Sastojci:

  • stari hleb
  • 1 kašika kajmaka ili maslaca
  • sir
  • voda ili mleko
  • so

Priprema:

Stari hleb iseckati na kockice. Mleko ili posoljenu vodu treba kuvati dok ne proključa. Tada se u tečnost stavlja stari hleb. Smesu neprestano mešati i kuvati nekoliko minuta. Dok se popara kuva na tihoj vatri, u drugu posudu istopiti jednu kašiku maslaca ili kajmaka. Poparu izručiti u posudu i preliti je maslacem ili kajmakom. Poslužiti uz sir.

Kačamak

Sastojci:

  • 500 g kukuruznog brašna
  • mleko ili maslac
  • 2 l vode
  • 1 kašika soli
  • 1 kašika masti
  • tvrdi sir

Priprema:

Sipati dve litre vode u lonac i dodatio jednu kašiku soli, kašiku masti zatim staviti na vatru i čekati da voda provri. Brašno polako i postepeno stavljati u vodu i zakuvati ga u vodi koja vri. Drvenom kašikom mešati brašno sve dok ne počne da se odvaja od lonca.

Sipati kačamak u posudu, pa ga preliti rastopljenim maslacem ili toplim mlekom. Može se na kraju dodati preko njega i tvdri sir.

 

 

Inspiracija – dnevno.rs

Fotografije: starakafana.com, kuvarancije.com deliciousmontenegro.me

 

 

 

 

 

 

Ostavite odgovor