Šta vi danas jedete za doručak? Pa, ukoliko radite ili imate već neke promene u metabolizmu, verovatno vam taj doručak kreće dosta kasnije, posežete za brzom hranom i nečim što se lako može pazariti u pekarama i radnjama. S druge strane, ovsene kaše i raznorazni smutiji i zdraviji doručci, kao način da započnete dan, mogu biti alternativa.
U srednjem veku na ovim prostorima nije baš bilo mnogo toga da biramo, nisu nam se preterano mešale kuhinje, pa je samim tim i doručak bio siromašnij i jednostavniji. Moguće da je sve to što su naši stari mnogo zdravije, ali je i život bio drugačiji od ovog danas.
Oduvek se ovde dobro jelo i pilo, pa stoga su i recepti ovde bogati dorim ukusima. U ranijim tekstovima sam pisala kako su jeli što seljaci, što ovi na dvoru. Evo tog teksta ovde.
Doručak starih Srba obično se sastojao od supa i kaša od raži, ovsa i ječma. One su se pripremale na vodi ili eventualno sa malo mleka, ako ga je bilo. U supe se dodavalo povrće koje se zvalo zelje. Ljuto zelje bili su luk i rotkve. U ovu jutarnju čorbicu se za praznik ubacivao i komad mesa.
Proja naša nasušna
Kada se pomene stari hleb, većina prvo pomisli na proju i kukuruzni hleb. Generacije Srba su upravo odrastale na ovoj hrani. Ipak pošto je kukuruz stigao iz Amerike hleb se nekad davno mesio od „sumješice“ i „suražice„, a to su mešavine pšenice, ječma i raži. U teškim i gladnim vremenima, jeo se i ovas koji je inače služio za ishrnu konja. Recept za proju imate ovde.
Ispečen hleb se nikada nije bacao, već se jeo po nekoliko dana, pa i nedelja. Ako bi postao previše tvrd, bajat ili bi ga napala plesan, natapao se vrućom vodom da bi omekšao i malo se kuvao. Ko je imao, u to je dodavao i malo sira, mleka ili kajmaka.. Tako je nastala popara.
Nešto bogatiji sloj je imao stoku, za doručak je koristio mnogo mlečnih proizvoda. Osim kravljeg, ovčijeg ili kozijeg mleka, dosta su u upotrebi bile mlečne prerađevine poput sira i kajmaka. Kajmak je jedno od retkih tipično srpskih jela, iako je sama reč turskog porekla. Pre dolaska Turaka kajmak se zvao skorup.
Kombinacijom samo ova dva sastojka, hleba i mlečnih proizvoda, srpske domaćice stvorile su mnoga jela za doručak od kojih neka poznajemo i danas, kao što su popara, cicvara, gibanica, kačamak, proja, razne pite…
Popara
Sastojci:
- stari hleb
- 1 kašika kajmaka ili maslaca
- sir
- voda ili mleko
- so
Priprema:
Stari hleb iseckati na kockice. Mleko ili posoljenu vodu treba kuvati dok ne proključa. Tada se u tečnost stavlja stari hleb. Smesu neprestano mešati i kuvati nekoliko minuta. Dok se popara kuva na tihoj vatri, u drugu posudu istopiti jednu kašiku maslaca ili kajmaka. Poparu izručiti u posudu i preliti je maslacem ili kajmakom. Poslužiti uz sir.
Kačamak
Sastojci:
- 500 g kukuruznog brašna
- mleko ili maslac
- 2 l vode
- 1 kašika soli
- 1 kašika masti
- tvrdi sir
Priprema:
Sipati dve litre vode u lonac i dodatio jednu kašiku soli, kašiku masti zatim staviti na vatru i čekati da voda provri. Brašno polako i postepeno stavljati u vodu i zakuvati ga u vodi koja vri. Drvenom kašikom mešati brašno sve dok ne počne da se odvaja od lonca.
Sipati kačamak u posudu, pa ga preliti rastopljenim maslacem ili toplim mlekom. Može se na kraju dodati preko njega i tvdri sir.
Inspiracija – dnevno.rs
Fotografije: starakafana.com, kuvarancije.com deliciousmontenegro.me
Mogu vam se dopasti i ovi članci
-
Čudesna kafa: Od koza koje su plesale do neverovatnih 146 milijardi popijenih šoljica
-
„Niška pivara“ brižljivo čuva tradiciju: Od sna i vizije do zlatnog, penušavog napitka
-
Sva strast u tanjiru: Španska kuhinja raspaljuje maštu i tera na greh (RECEPTI)
-
Kineske vatre: Bez ishitrenih poteza u godini metalnog Pacova! (RECEPTI)
-
Dan prokupca: Vinari stekli osećaj za nešto novo! (RECEPTI)