Već ste navikli da vam s vremena na vreme predstavim po neko božanstvo ili biće iz naše mitologije. Prošli put u ovo vreme to je bio Veles, ovoga puta predstavljam vam nekog ko bi mogao da bude njegova pratilja. To je Devana.
Devana je u davno vreme bila slovenska boginja lova. Priča o njoj doseže čak do onog da je bila vrhovna boginja u našem panteonu i žena boga Velesa. Jasno je da su imena Devane i Dijane veoma slična. Prema nekim pričama, Sloveni ovo božanstvo usvojili od Rimljana. Njeno dugo ime Dziewona, odnosno, Dzevana ili Dževana, kako su je zvali Poljaci. Ti nazivi imaju sličnosti sa Dijanom, što smo govori u prilog tome da Devana nije izvorno slovensko božanstvo.
Oba imena vode poreklood Arijevaca. Stari Arijevci verovali su u sinove Dajusa, oca neba. Ti sinovi su bili sami bogovi, a zvali su se Devase. Iz sanskritske reči deva proizašle su reči deus i teos koje označavaju Boga. Imena mnogih bogova potiču iz ovih reči, na primer Dionis, Zevs, Diona, Dana koja je bila keltska vrhovna boginja i naravno, Dijana i Devana. Tako bi Dijana i Devana označavale onu prvobitnu, vrhovnu boginju, koja je kasnije izgubila svoju vrhovnu moć i postala jedna od bogova.
Narodi sa ovih prostora su uvek verovali u boginje. Postojala je i pre Devane boginja koja joj je po osobinama dosta ličila na Devanu. Žitelji Balkana klanjali su se Šumskoj majci, gospodarici šuma i šumskih bića. Upravo su Dijana i Devana šumske boginje, zaštitnice divljih životinja i boginje lova. Ako bi na Devanu gledali kao na Vrhovnu boginju pagana, koja se kroz tri mesečeve faze ili tri faze u životu žene pojavljuje kao Devojka (Devica), Majka i Baka, lako se zaključuje Devani pripada prvi aspekt, aspekt Devojke ili Device.
Samo ime Devana sadrži u sebi ovu odliku jer ona je deva, devica ili mlada devojka. Boginja šume joj je glavna osobina, a označava ženu koja u sebi ima nešto divlje i neobuzdano, pošto se još nije predala muškarcu. Ovakva podela ne postoji kod Slovena, pa mi informacije dobijamo iz keltskog sistema bogova koji su, nesumnjivo, bili na ovom prostoru.
Devanina sveta životinja bila je kobila. Još ponegde su je ljudi smatrali boginjom-kobilom. Na planini Devici, koja je očigledno povezana sa Devanom, nađen je kamen na kome se nalazi slika kobile. To je samo dokaz da je ona na našim prostorima imala veliku ulogu. Domaći autor knjiiga o slovenskoj mitologiji Aleksandra Bajić smatra da se u srpskim epskim pesmama Devana pojavljuje kao majka Miloša Obilića. O tome govori i prezime Obilić koje dolazi od prezimena Kobilić. Tako gledano, Miloš bi onda mogao da predstavlja Jarila, odnosno Devaninog sina rođenog iz njene veze sa Velesom.
Veza Devane i Velesa počinje pomalo neodlučno i uz odbijanje. Prvo se boginja protivila ovoj vezi i braku. Međutim, vremenom je Veles našao način da je pridobije. Veles se pretvorio u cvet bosiljka i tako obuzdao i savladao divlju Devanu. Kao Velesova supruga, Devanin lik se kroz ruske bajke pojavljuje kao Vasilisa. O tome govori bajka „Vaslilisa prekrasna„. Vasilisa je opisana kao prelepa i pametna devojka koja svom muškarcu pomaže da savlada mnoge izazove.
Iako je Devana u svom osnovnom principu šumska boginja, ona je vezana i za reke i jezera. Njeno drveće su leska i vrba. Vrbopuc koji nastupa u rano proleće (obeležava se od prolećne ravnodnevnice do Blagovesti) je posvećen ovoj boginji. Pojedini etnolozi smatraju da je Devana i sama boginja proleća, zbog čega se može poistovećivati sa Vesnom. Tako gledano, u hrišćanstvu se njen lik može poistovećivati sa samom Bogorodicom.
Fotografije: Wikipedia, Pinterest, russianculture.wordpress.com, slavorum.org, caskanja.net, kholui.net
Mogu vam se dopasti i ovi članci
-
Sveti Joakim i Ana: Poklonite nešto crveno, udelite siromašnima i klonite se svađa
-
Uvertira za Holokaust: Hitlerova sujeta je potegla duge noževe
-
Plavooki otac Turaka: Od zaostale carevine stvorio modernu republiku, a zemlja ga neće
-
Počeli su nekršteni dani: Mora donosi košmare i muči ljude
-
Želeo je žrtve i vodio duše u Nav: Pre dobrog Nikole u vodama se skrivao Voden