StockSnap / Pixabay

Letnje ženske muke: Da li da sunčam grudi i šta li ću sa ciklusom kad odem na more?

Iako nemam običaj da praktikujem ženske tekstove, ovo će biti jedan takav. Žene se obično susreću sa raznim pitanjima i nedoumicama kad dođe leto, pa da probam da razbijem neke mitove i bapske priče. Prvi mit se tiče sunčanja u toplesu. One žene koje vole da se sa godišnjeg odmora vrate lepo pocrnele skoro svuda, obično se, ako ne za nudizam, odlučuju za toples. I tu treba povesti računa.

Da li treba da sunčam grudi?

Ja ću reći, da. Ali! Veliko ALI! Pročitajte u redovima ispod zašto upozoravam. Prvo i osnovno – nismo sve iste. Drugo, ukoliko imate bilo koji zdravsteni problem i nasledni faktor koji bi mogao da dovede do određenih bolesti, nemojte da se igrate. Sad nastavite da čitate.

Pre svega, treba da znate da osunčana koža nije uvek bila zanimljiva. Bronzani ten je počeo da biva modni imperativ početkom šezdesetih godina prošlog veka. Prvi monokini je dizajnirao Rudi Gernrih 1964. godine. Od tad su žene počele malo po malo da otkrivaju grudi na plažama. Tada nisu postojale priče o štetnom uticaju sunca na kožu, a nije se trubilo ni o mogućim posledicama sunčanja. Danas se znaju sve negativne strane preteranog sunčanja. A šta je sa grudima ukoliko se izlažu suncu?

Koža na grudima je osetljivija kod žena i to je tako. Ako pogledamo strukturu, koža na tom delu tela je ista kao i koža bilo gde drugde. Sastoji se od epidermisa, dermisa i potkožnog masnog tkiva. Razlika je jedino u bradavicama oko kojih postoji deset do 20 kanala mlečnih žlezda. Između tih žlezda stoji vezivno i masno tkivo. Količina masnog i glandularnog tkiva određuje i veličinu grudi. Ako do sad niste sunčale ove delove, treba da znate da vam je koža tu drastično osetljivija od drugih delova, a posebno su osetljive bradavice i areole. Za vreme sunčanja, za ovu regiju koristite kreme sa visokim zaštitni faktorom. Sem one priče da ne treba da ste na suncu u najtoplije vreme, grudi treba dodatno štititi sa kremom koja ima SPF 50.

A šta ako imate implante?

Ne bih da plašim, ali treba da znate da hiperpigmentacija, bore, tumori i na kraju kancer ne zaobilaze ni ove delove tela. Melanomi kože kod žena su vrlo učestali na pomenutim regijama, odmah posle nogu i leđa. Takođe, rani znaci starenja se, pored lica i vrata, mogu pojaviti na dekolteu. Ukoliko ste sklone solarnom dermatitisu, tada sunačnje u toplesu uopšte nije preporučljivo.

Žene koje su skoro stavile implante uopšte ne treba da pomišljaju na ovako nešto i treba da izbegavaju sunčanje najmanje godinu dana od operativnog zahvata. Bez obzira što sunčanje u toplesu ne utiče na nastanak karcinoma dojke, postoje neke tvrdnje koje govore da žene koje su imale ili imaju karcinom kože imaju veći rizik i da dobiju karcinom dojke. Ovo posebno važi za one koje su rak kože dobile dok su bile mlade. Na kraju, treba da napomenem da je više argumenata koji govore protiv sunčanja u toplesu. Ja se sa ovim nikad neću složiti. Ipak, ako se bojite ili imate već neki od problema, savetujem manji bikini i bez onih glupih kanapčića.

Menstruacija na moru?! O ne! Ipak…

Druga ženska „boljka“ je menstrualni ciklus dok borave na moru. Odmah krene onaj užasnuti pogled i opšta tuga, jer nema kupanja. Međutim, ništa ne mora da bude tako tragično. Samo kupanje nije problem ako je more prijatno i ako se poštuju određena pravila.

Ukoliko dobijete ciklus, onda treba da vodite računa o temperaturi vode koja ne bi trebalo da bude mnogo hladna. Nećete meriti temperaturu svakako, ali znate šta vam prija, a šta ne. Kad se kupate treba da vam je prijatno. Pre ulaska u vodu stavite tampon, a posle izlaska treba da ga promenite. Znam da je dosadno, ali tako je. Kad već menjate tampon, promenite i kupaći kostim. Vodite računa o higijeni ruku, naravno.

Žene koje imaju baš obilne menstruacije koje prate ugrušci, savetujem da se konsultuju sa lekarom pre odlaska na more. Kad menstrualno krvarenje počinje da jenjava, ne postoje razlozi da se ne okupate za vreme godišnjeg odmora.

Sunčanje da, ali umereno

Sunčanje samo po sebi ne utiče loše na dužinu i obim menstrualnog krvarenja, ali treba da budete vrlo oprezne kad se izlažete sunčevim zracima. Zato suncobran, hladovina, sklanjanje sa vrućine i upotreba zaštitnog faktora su obavezni.

Vrlo često promena dnevnog ritma može da utiče na dužinu trajanja menstrualnog ciklusa, a najčešće se to događa kad se prelazi iz jednog godišnjeg doba u drugo. Takođe, promena dnevnog (radnog) ritma i to što nema ili ima stresa mogu da dovedu do promene u dužini menstrualnog ciklusa.

Ublažite PMS

Kod nekih žena PMS predstavlja veliku muku i podjednako može da bude iritantan kao i ciklus tokom letovanja. Velika količina nakupljenog stresa utiče na PMS. Zato je godišnji odmor vreme kad bi trebalo da se uhvati malo vremena za sebe i da se krene sa promenama životnih navika.

Izlaganje suncu može da ublaži simptome PMS-a. Uz to treba izbaciti kofein, gazirana pića, čokoladu, mlečne proizvode poput sladoleda, svežeg kravljeg sira, sira i mleka. Ako ne možete bez mleka, možete ga zameniti sa pirinčanim ili sojinim mlekom.

Pred menstruaciju treba da unosite bar 500 mg kalcijuma i 100 do 150 mg magnezijuma dnevno. Oni pozitivno utiču na opuštanje glatkih mišića. Treba uzimati 50 mg vitamina E dnevno i omega 3 masnih kiselina, ili kroz hranu ili konzumiranjem ribljeg ulja. Lanene semenke koje ublažavaju simptome PMS-a treba konzumirati 500 mg četiri puta dnevno.

 

Inspiracija – zdravakrava.24sata.hr

Fotografije: Pixabay, health-truth.org, outilespyy.com

Ostavite odgovor