Jesenji Ukus fest: Kušanje rumunskih delicija (RECEPTI)

Teritorija susedne Rumunije je bila naseobina još iz kamenog doba. Ipak, pošto ovde pišem o rumunskoj kuhinji, teško da je pračovek imao uticaja na ono što se danas zove „rumunski meni„.

Rumunska kuhinja je spoj različitih jela, koje su Rumuni usvojili dolazeći u kontakt sa drugim narodima. Naravno, Rumuni su ipak uspeli da očuvaju i autentičnost, kad je reč o ukusima. Na rumunsku gastronomiju u mnogome je uticala turska kuhinja, ali takođe i kuhinje drugih naroda, kao što su nemačka, mađarska i srpska. U gastronomiji Rumuna se naziru fragmenti francuske i bečke kuhinje i još poneki uticaj sa zapada Evrope.

TA, TAKO ROMANTIČNA FRANCUSKA KUHINJA: OD DIVLJIH PRASIĆA DO SOFISTICIRANIH UKUSA KOJI BUDE STRAST I SLAVE LJUBAV (RECEPTI)

Kisele čorbe

 

Rumuni znaju da za potpuno različite vrste jela imaju opšti naziv. Na primer, u kategoriju „ciorba“ (ćorba) spada veliki broj supa sa kiselim ukusom. One mogu da budu supe od mesa i povrća, škembića ili telećih nogica, koje se začinjavaju sokom od limuna, pavlakom, sirćetom ili tradicionalno boršom. Borš su su fermentisane mekinje od pšenice.

Recept

Bela čorba (Ciorba de burta)

Sastojci:

  • 1 kg goveđih škembića
  • 1 glavica belog luka
  • 2 žumanca
  • lovor, so, biber
  • 500 g povrća (2 glavice crnog luka, 2 šargarepe i 2 paškanata)
  • 100 ml sirćeta
  • 200 g kisele pavlake
  • 1 paprika babura
  • 1 paradajz

Priprema:

Škembiće kuvati u pet litara vode zajedno sa goveđim kostima da bi se dobila ukusna čorba. Za vreme kuvanja pojavljivaće se pena koju je potrebno povremeno skidati. Škembiće isprati i iseckati na sitne delove, masne delove odbaciti. Škembiće prevući sa brašnom i sirćetom. Ovo ostaviti preko noći u hladnoj vodi i dodati jednu kašiku dikarbonata. Sledećeg dana ga kuvati u istoj čorbi.

Šargarepu, luk i paškanat očistiti. Posle oko tri sata kuvanja, škembiće ukloniti sa vatre. Škembiće usitniti, dodati povrće i staviti na vatru zajedno sa sirćetom još jedan sat. Kuvati dok pola vode ne isprari.

Promešati beli luk sa solju, žumancima, pavlakom i supom od povrća. Ovo preliti preko škembića. Dodati biber.

Konzuminarnje se preporučuje sa ljutim paprikama, maslinama, sosom od belog luka, kiselim mlekom…

Rapsodija za nepce

Omiljeno glavno jelo u Rumuniji predstavljaju „mititei„, ćufte „perişoare“ (perišoare) u supi i šnicla. Jelo koje se najčešće priprema u Rumuniji je mamaljuga, a to je kačamak od kukuruznog brašna, koji se jede kao glavno jelo, kao prilog ili umesto hleba. „Mămăliga“ je nemasno, veoma vlaknasto jelo, bez holesterola.

Recept

Mititei

Sastojci:

  • 250 g jagnjetine
  • 250 g svinjetine
  • 1 glavica crnog luka, stino seckanog
  • 3 čena belog luka, zgnječenog
  • ½ kašičica dimljene paprike
  • 1 kašika slatke paprike
  • ½ kašičice aleve paprike
  • 1 kašičica sveže majčine dušice
  • ½ kašičice praška za pecivo
  • 1 kašičica mlevenog semena kima
  • 1 kašičica majorana
  • so i mleveni crni biber, po ukusu
  • ½ kašičice najkvirca, opciono
  • 1 kašika maslinovog ulja za prženje

Priprema:

U velikoj činiji pomešati zajedno sve sastojke koje je potrebno gnječiti i pritiskati da bi se dobila homogenizovana masa. Kada mislite da je smesa gotova, malo parče izdvojiti i ispeći kako bi se videlo da li je potrebno dodati još nešto.

Od smeše napraviti rolnice tako da liče na kobasicu. Zagrejati ulje u odgovarajućem tiganju ili plehu. Peći rolnice na srednjoj vatri oko 20 do 30 minuta, dok toplota nije probila do sredine rolnica. Prilikom pečenja potrebno je okretati ih. Ukoliko želite, možete ih zapeći i sa malo povrća.

Mamaljiga: Od jela siromašnih do delikatesa

E sad ovom jelu treba posvetiti koji redak više je ono okosnica rumunske kuhinje. Mamaljiga je tradicionalna seljačka hrana koja je često korišćena umesto hleba ili kao glavno jelo u siromašnim rumunskim porodicama. Da se sve menja, dokazuje i priča o mamaljigi koja se poslednjih godina pojavila kao vrhunski specijalitet u najboljim restoranima u Rumuniji.

Obično se mamaljiga kuva u kipućoj, zasoljenoj vodi, u izlivenom gvozdenom loncu, koji zovu ceaun (ćaun) ili tuci (tući). Kada se mamaljiga priprema na seljački način, kao zamena za hleb, mamaljiga treba da je mnogo gušća ili čvršća nego uobičajena italijanska palenta, tako da se može seći na kriške, kao hleb. Kada se priprema u druge svrhe, mamaljiga može da bude tečnija, pa ponekad ima gustinu kao čorba. S obzirom da mamaljiga prijanja na metalne površine, može da se seče na kriške i jesde rukom, kao što se jede hleb. Mamaljiga se često služi sa pavlakom i sirom (mămăliguţă cu brânză şi smântână) ili sa toplim mlekom (mămăliguţă cu lapte). Nekada se kriške mamaljige proprže na ulju ili masti, što im daje izgled i ukus kukuruznog hleba.

Pošto se mamaljiga koristi kao zamena za hleb u mnogim rumunskim i moldavskim jelima, postoji nekoliko jela čiju osnovu čini mamaljiga ili je njihov sastavni deo ili prilog. Verovatno je najpoznatije među tim jelima sarmale. To su kuglice od kupusa sa mamaljigom. Varijanta ovog specijaliteta u Bugarskoj se zove kačamak, koji se uglavnom služi uz mladi sir, slaninicu ili pečenu svinjetinu, sa zapečenom kožicom. Drugi omiljeni rumunski specijalitet, čija je osnova mamaljiga je bulz, koga čine kuglice od mamalige punjene sirom i maslacem i zapačene u rerni.

Recept

Palenta (Mămăligă)

Sastojci:

  • 1 l vode
  • 1 do 2 šolje kukuruznog brašna
  • 2 kafene kašičice soli

Priprema:

Vodu i so zajedno kuvati dok voda ne počne da ključa. Kada voda provri, postepeno dodavati kukuruzno brašno, mešajući, sve dok se ne dobije homogenizovana smesa. Kada se smesa postane dovoljno gusta, prestati sa dodavanjem kukuruznog brašna.

Smesu nastaviti da kuvate još 10 do 15 minuta. Prilikom dokuvavanja voditi računa, jer se stvaraju mehurići koji prskaju vrelu smesu. Posle ovoga skloniti smesu sa vatre i servirati.

Ništa bez svinjetine

Uz druga rumunska jela najčešće se služi „polenta„, koja potiče još iz vremena Rimljana. To je jelo od grubo ili sitno mlevenog kukuruznog žutog ili belog brašna koje se kuva na vodi u obliku kaše i tako jede, ili se zapeče.

O važnosti ishrane za Rumune govori i činjenica da se puno poslovica i izreka vrti upravo oko punog želuca. O tome govori u prilog i ova izreka: „Peştele cel mai bun, tot porcul rămâne“ ili u prevodu „Najbolja riba će uvek biti svinjetina„.

Svinjsko meso i piletina imaju prednost kad je izbor mesa u pitanju u Rumuniji, ali su junetina i riba takođe omiljeni. Rumuni izuzetno vole proizvode od svinjskog mesa kao što su slanina, šunka, kotleti i raznovrsni suhomesnati proizvodi. Kaše, pečenja i kuvana jela od povrća, salate, turšija i kiseli kupus su uobičajeni ručak u Rumuniji. Sa mesnim obrokom se u Rumuniji uvek poslužuje povrće iz turšije, pripremljeno u slanoj vodi ili sirćetu.

Uz glavno jelo konzumiraju se i salate, a „najnacionalnija“ je ona od patlidžana – salată de vinete. Slede je salată de cartofi, salată de macaroane, salată de ţelină, salată de sfeclă i druge. Jedu se i bulgur sa povrćem i jajima, mekinje, a na hleb se maže zacuscă – namaz od povrća sličan ajvaru sa patlidžanima ili kuvanim pasuljem.

Recept

Salata od patlidžana (Salată de Vinete)

Sastojci:

  • 2 patlidžana
  • majonez (po ukusu)
  • rendani crni luk
  • 1 do 2 kafene kašike soli
  • biber

Priprema:

Oprati patlidžan i obrisati, zatim ga pomalo izbockati nožem ili viljuškom. Tako pripremljen patlidžan staviti u rernu i peći na umerenoj temperaturi oko 20 minuta sve dok patlidžan ne postane mekan i ispuca po površini. Kada se ohladi, patlidžan iseći na pola i sakupiti meso patlidžana ili ga oljuštiti, a meso patlidžana staviti u činiju i mešati dok se ne dobije fina masa. Ostaviti da se ohladi na sobnoj temperaturi.

Kada se smeša ohladi dodati smešu majoneza i mlevenog luka i lagano umešati. Začiniti sa solju i biberom po želji.

Patlidžan se može peći i na roštilju, što daje dodatan šmek ovoj salati.

Sir na postolju

Posebno poglavlje u rumunskoj kuhinji zauzima sir. Brânză (brnza) je rumunski naziv za sir. Slavu su stekli brânză de vaci (od kravljeg sira), topljeni brânză topită, urdă, čiji proces izrade je sličan italijanskoj rikoti, onda poznati caşcaval (kaškaval) ili polutvrdi rumunski sir, telemea što je drugi naziv za fetu.

Recept

Umak od sira

Sastojci:

  • 1 kašika masti
  • 200 do 300 g punomasnog starijeg sira
  • 2 kašika brašna
  • mleka po potrebi

Priprema:

Ugrejati jednu kašiku masti u tiganju, dodati 200 do 300 grama punomasnog starijeg sira, i sve mešati na tihoj vatri dok se ne istopi. Potom dodati jednu kašiku brašna, pa mleka koliko treba da masa bude kremasta. Malo prokuvati i toplo služiti.

Poslastica na kraju

Štrudla sa orasima

Posle obilnog i dobrog jela, zasladiće se uvek dobrodošlim baklavama, alvom, krofnama (gogosi), štrudlom ili kozonakom (cozonac) ili slatkim hlebom ili sutlijašem (orez cu lapte) i tradicionalnim šnenoklama (lapte de pasăre), turskom poslasticom rahat, palačinkama…

Alivenći

Pod uticajem Rimljana je nastao rumunski tradicionalni desert, inače testo sa sirom, poznato kao „alivenci“ (alivenći), „branzoaice“ i „pasca„. Za vreme Uskrsa se svake godine priprema tradicionalna „pasca„, uz „cozonac„, koji je nešto kao vazdušast kolač i sadrži ratluk, orahe i lešnike.

Recept

Slatke sir krofne (papanasi cu branza)

Sastojci:

  • 400 g svežeg sira
  • 5 kašika šećera
  • 4 jaja
  • 5 do 6 supenih kašika brašna
  • ulje za prženje
  • prstohvat soli
  • šećer
  • mileram ili šlag
  • kora od limuna
  • vanilin šećer

Priprema:

U činiju pomešati sir sa šećerom, dodati žumanca, jedno po jedno, a zatim koru limuna i vanilin šećer. Izmešati belance sa prstohvatom soli i u razmućena belanca dodavati smesu od sira i šećera naizmenično sa brašnom. Trebalo bi da dobijete „teško“ testo, pogodno za prženje. Ovu smesu pržiti u dubljem tiganju sa uljem. Višak ulja ocediti.

Služiti sa džemom, marmeladom ili šlagom.

Evo malog popisa tradicionalčnih rumunskih jela:

  • mămăliga (palenta) zbog trenda etno kuhinje sve cenjenije jelo, a ranije poznato kao sirotinjsko
  • pörkölt – kuvano jelo nasličnije mađarskom gulašu, bez vode i uz „velikodušan“ dodatak paprike
  • ardei umpluţi – punjene paprike
  • ciorbă – čorbe sa povrćem i mesom
  • rasol – od mesa, krompira i vrsta povrća
  • frigărui – nama poznatiji kao ražnjići
  • kofta – ćufte od svinjetine ili ovčjeg mesa i pirinča
  • şniţel – bečki odrezak
  • sarma
  • ciorbă de burtă

Ljubav prema šljivi, vinu i pivu

Najpopularnije rumunsko bezalkoholno piće je „socată“ (sokata, zvuči poznato zar ne?) ili sok od zove.

Gotovo cela godišnja proizvodnja šljiva u Rumuniji pde u alkoholno piće tuicu, nama poznatiju kao šljivovicu, što nije zanemarivo, jer je Rumunija drugi proizvođač šljiva u svetu. Rumunskom šljivovicom započinje se počinje obedovanje.

Tuica je jaka rakija od šljive, koju širom Rumunije smatraju tradicionalnim alkoholnim pićem, kao i vino, koje ima tradiciju dugu skoro tri milenijuma. Gotovo cela godišnja proizvodnja šljiva prerađuje se u alkoholno piće tuicu, nama poznatiju kao šljivovicu, što nije zanemarivo jer je Rumunija drugi proizvođač šljiva u svetu. Rumunskom šljivovicom započinje se jelo.

Rumunska klima i zemljište su veoma pogodni za vinogradarstvo i uzgoj različitih sorti grožđa, tako da se u Rumuniji proizvode vina počev od suvih, penušavih do bogatih, aromatičnih i crvenih vina. Vinari u proizvodnji koriste popularne domaće sorte grožđa koje su „frâncuşă„, „fetească albă„, „tămâioasă„, „fetească neagră“ i „băbească„. Od 19. veka je u Rumuniji omiljeno pivo, pa te se danas Rumuni smatraju najvećim pivopijama u svetu.

Najzad, ako želite da se upoznate sa tradicinalnom rumunskom kuhinjom svratite ovog vikenda na jesenji Ukus fest u hotelu „Metropol“ u Beogradu i uživajte u vatrometu neverovatnih ukusa.

 

Inspiracija – panacomp.net, alibunar.org.rs, alas.matf.bg.ac.rs

Fotografije: Pixabay, Pinterest, romanianfriend.com, retetecalamama.ro, teoskitchen.ro, antenasatelor.ro, snitel-urias.ro, aquarelle.md, romanianfood.wordpress.com, retetecalamama.ro, depozitulderetete.ro, realitatea.net, blog.arousingappetites.com, worldfood.guide, libertatea.ro

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ostavite odgovor