Vreme sunčanja dolazi: Istine i zablude o kremama za sunčanje

Najbolji način zaštite od štetnih sunčevih zraka jesu kreme za sunčanje. Međutim, lekari savetuju da ne treba slepo verovati  njihovu učinkovitost. Prema istraživanjima od pre koju godinu, svega osam odsto krema za sunčanje štiti od raka kože i njenog ranog starenja. Zastrašujuće, zar ne? Zato vam donosim savete kako da vam koža ostane zdrava ovog leta i zauvek.

Opasnosti vrebaju sa ambalaže

Pojedine kreme sadrže vitamin A koji sprečava rano starenje kože. Prema poslednjim istraživanjima, vitamin A koga ima u 40 odsto sredstava za sunčanje, ubrzava nastanak raka kože, posebno ako se nađe u dodiru sa suncem. Nije sporan samo vitamin A. Kreme sadrže i hemikalije poput oksibenzona i oktinoksata koji su izazivači brojnih alergija na koži i dermatitisa.

Kreme za sunčanje mogu da štete okolini

U najnovijoj studiji o štetnosti krema za sunčanje stoji da godišnje 20.000 tona ovih sredstava u morima i okeanima ostave plivači, ronioci i surferi. Na taj način i koralni grebeni ostaju umazani kremicama, a nije da čeznu za tim. Tačnije, to ih ubija. Dodaci u kremama poput već pomeutrih oktinoksata, oksibenzona, parabena ili kamfora ubijaju korale, što negativno utiče na ekosistem. Ipak, ništa strašno se ne dešava ako vozite bicikl, planinarite ili se sunačate. Ali ako idete da se kupate i da plivate u moru, onda je bolje da koristite sredstva koja ne sadrže materije štetne po morski svet.

SPF ne štiti uvek od UVA zraka

Do opekotina kože dovode UVB zraci. Delovanje UVA zraka dovodi do raka kože i njenog prevremenog starenja (da se razumemo, oba uticaja zraka UVA i UVB mogu da dovodu do oboljenja kože). Dok se ne proizvede efektna krema protiv UVA zraka, lekari savetuju da se pažljivo provere sastojci kreme ispisani na bočici. Evo koje materije štite od UVA zraka:

  • Titanijum dioksid ili cink oksid: ovi sastojci su najpoznatiji u borbi protiv UVA zraka.

Avobenzon ili Parsol 1789: ovo je takođe veliki blokator UVA zraka.

  • Ekamzul ili meksoril SX: ovaj hemijski sastojak koji čak 3,8 puta bolje štiti od avobenzona je prisutan u mnogim kremama.

Prošla važnost kreme

Ako ste u torbi za plažu pronašli polupotrošenu kremu iz koje vire ostaci peska sa plaže u Grčkoj, obavezno proverite njenu važnost pre ponovne upotrebe. Mnoge kreme su obogaćene sastojkom koji ih „čuva“ od propadanja i kao takve imaju važnost i do tri godine po otvaranju. Ipak, to podrazumeva da nisu stajale negde na suncu.

Ukoliko je krema bila na suncu, vrlo je moguće da njeno dejstvo neće biti očekivano. Zato, kremu za sunčanje treba držati na nekom mračnom mestu ili na sobnoj temperaturi, a dok ste na plaži neka bude u hladu.

Lekovi mogu smanjiti dejstvo kreme za sunčanje

Medikamenti poput tetracilkina, diuretika i lekova protiv bolova povećavaju šanse da izgorite na suncu. Ovi lekovi mogu da vas učine osetljivim na sunčeve zrake, pogotovu na UVA, pa se preporučuje da budete dodatno oprezni ukoliko ih uzimate.

I hrana zna da štiti

Sem što je zdravo, pojedino povrće i voće može dodatno da vas zaštiti od sunčevih zraka. Nutricionisti savetuju da se jede lubenica, crveni grejpfrut i paradajz. Ovo povrće i voće sadrži antioksidans likopen koji štiti od loših sunčevih zraka.

Žene čija je ishrana sadržala 16 miligrama likopena dnevno (a to je oko dve šolje sečene lubenice) u trajanju od 12 nedelja, imale su primetno smanjen uticaj štetnih sunčevih zraka na kožu.

Paradajz sadrži najveći procenat ovog antioksidnsa i preporučuje se da se jede kuvan (termički obrađen paradajz ima najviše likopena). Naravno, to ne znači da ako jedete paradajz ne treba da mažete kremu za sunčanje. Ovo povrće i voće pomaže da se pojača dejstvo kreme, ali je ne zamenjuje.

Etikete mogu da lažu

Strašno, ali istinito – Svetska zdravstvena organizacija ne kontorliše i ne proverava proizvođače krema za sunčanje! Oni mogu slobodno da koriste reči poput „vodootporna“ i „celodnevna zaštita“ bez ikakve provere te tvrdnje! Nije ni čudo što su ljubitelji sunačanja često u zabludi.

Dešava se da konzumenti krema veruju u tačnost onoga što piše na ambalaži, pa smatraju da ne treba ponovo da nanose kremu. Ipak, stvarnost je nešto drugačija. Kremu treba nanositi na svaka dva sata i svaki put kad se izađe iz vode.

SPF broj ne znači mnogo

Postoji uvreženo mišljenje da SPF 30 štiti duplo više od SPF 15, kao i da SPF 50 štiti duplo više od SPF 25. Teško. Stručnjaci tvrde da je sve to marketinški trik. Ljudi misle da ako koriste kremu sa većim zaštitnim faktorom zapravo čine sebi uslugu, ali razlika je gotovo zanemarljiva.

Zaštitni faktor 15 štiti od 93 odsto sunčevih zraka, SPF 30 od 97, a SPF 50 od 98 odsto zraka i to samo ukoliko nanesete dovoljno kreme. Ukoliko lako gorite, kupite faktor 50 i nanesite ga obilno, a ako to nije slučaj, nema potrebe da koristite faktor veći od 30.

Šminka sa zaštitnim faktorom ne deluje

woman-163581_960_720

Šminka i dnevne kreme sa zaštitnim faktorom delovaće kao zaštita od sunca samo u slučaju da je nanosite na svakih 90 minuta! Naravno, niko nije lud da to radi! A da ne govorimo o zaštiti od čuvenih UVA zraka.

Ispitivanje pudera i krema sa faktorom je pokazalo da su samo šest krema od testiranih 29 sadržale zaštitu od UVA zraka. Zato, kremu ili puder treba tretirati kao dodatnu zaštitu za kožu.

Upijanje vitamina D tokom sunčanja nije izgovor za izbegavanje zaštite

suncanje

Vitamin D jača kosti i imuni sistem, smanjuje rizik dobijanja raka kože, debelog creva, bubrega i jajnika i poketač je raznih procesa u telu. Preporučena doza vitamina D je deset minuta izlaganja suncu nekoliko puta nedeljno, ali ne bez zaštite.

Lekari to posebno savetuju ženama. Vitamin D treba uzimati iz svakodnevne ishrane, a to podrazumeva konzumiranje mleka, ceđenog soka od pomorandže i konzerviranog lososa.

Fotografije: Pixabay, Tumblr

Ostavite odgovor