Zaboravite na zlog Deda Mraza, pravo zlo leži u Krampusu!
U ove svečarske dane, Sveti Nikola, kažu priče, obilazi kuće i daruje decu. Neki danas Svetog Nikolu nazivaju i Deda Mrazom. Ipak, u mitologiji naših suseda postoji ono što se zove „tamna strana Svetog Nikole“ i njegov „zli rođak„. Ovaj blog post je o njemu. Njegovo ime je Krampus.
Krampus je pola koza, pola đavo i deo je bavarsko – alpskog folklora. Njegova uloga koju su mu davni preci dodelili je, da na početku decembra, veče pre Svetog Nikole dolazi na prag domova i kažnjava decu koja nisu bila dobra. To je ta suprotsnost od Svetog Nikole, koji za razliku od Krampusa, daruje decu. U Austriji, Krampus je jedan od pomoćnika Svetog Nikole. Kao i većini sličnih figura, i Krampusovo poreklo je nejasno. Prema mnogim antropolzima, on potiče iz vremena pre hrićanstva i uvek je bio prisutan u alpskim krajevima.
Ime vodi od nemačke reči krampen što znači kandža. Prema priči, Krampus je sin boginje podzemnog sveta Hele iz nordijske mitologije. Kao što se da primetiti, Krampus deli sličnost sa ostalim demonskim likovima iz grčke i rimske mitologije.
Iako se Krampus pojavljuje u više varijanti, sve te varijante imaju nešto zajedničko. Dlakav je, smeđ ili crn, ima kandže, štap i kozje rogove. Krasi ga dug jezik i oštri zubi. Krampus nosi i lance koji, rekli bi mnogi, simbolizuju religijsko vezivanje đavola. Lanci ponekad imaju zvona različitih veličina. Štapom ćuška decu. Ponekad nosi i bič i šibu. Krampusa predstavljaju i sa korpom ili vrećom u koju skuplja decu i vodi u pakao. Ovo sve može da ima veze sa pričom kad su Mavri odveli stanovništvo severne Evrope u ropstvo. Ponekad se Krampus identifikuje sa Crnim Petrom, pomoćnikom Svetog Nikole.
Poreklo iz paganizma
U jednom kratkom članku Morisa Brusa iz 1958, u kome se raspravlja o poreklu Krampusa, stoji sledeće: „Čini se da je u ovom liku predstavljen rogati bog. Štap koji nosi ima veze sa veštičijim obredima, koje su tad imitirale smrt. Lanci koje Krampus nosi mogu da predstavljaju hrišćansku tradiciju koja kaže „vežite đavola“, ali i deo paganskog rituala„.
Prenoseći svoja zapažanja iz gradića Irdninga, u Štajerskoj 1975. anropolog Džon Džej Honigman je napisao: „Festival Svetog Nikole ima kulturološke elemente koji su rasprostranjeni u Evropi. Ti elementi dosežu do perioda pre hrišćanstva. Sveti Nikola je postao popularan u Nemačkoj u 11. veku. Svečanost koja je posvećena ovom zaštitniku dece samo jedan od praznika u kojima se deci posvećuje posebna pažnja. Ostali dani posvećeni deci su dan Svetog Martina, praznik Svetih nevinih i Novogodišnji dan. Ljudi preobučeni u đavole su uobičajeni u Nemačkoj od 16. veka. Oni vuku poreklo iz srednjevekovnih crkvenih predstava. Mnogi folkloristi su proučavali ove pojave. U Austriji su vrlo svesni da se paganski elementi mešaju sa hrišćanskim kad je reč o proslavljanju Svetog Nikole i ostalih zimskih praznika. Mnogi ga postovećuju i sa glavnim bogom iz paganskog vremena, pa je verovatno zato poprimio odlike đavola.“
Krampus se zadržao u običajima kroz vekove i u 17. veku je uvršen u hrišćanske zimske proslave spajajući ga sa Svetim Nikolom. Zemlje bivše Habsburške monarhije su preuzele Krampusa iz Austrije, kao kompanjona Svetog Nikole.
Krampusovo postojanje nije uvek bilo lako. Bio je zabranjen i u 12. veku. Posle austrijskog građanskog rata 1934. Krampus je bio zabranjen. Tokom pedesetih godina prošlog veka, austrijska vlada je sprovela kampanju protiv Karmpusa i delila je letke na kojima je pisalo „Krampus je zao„. Krajem prošlog veka, došlo je do ponovnog „oživljavanja“ Krampusa. U Bavarskoj se za Krampusaov dan prave drvene maske s njegovim likom. Čak su bile i brojne debate u Austriji da li je Krampus prikladan za decu.
Sveti Nikola se u većini evropskih zemalja proslavlja 6. decembra. Krampus se pojavljuje veče pre dolaska Svetog Nikole, 5. decembra i to se zove Krampusova noć. I on posećuje domove. Sveti Nikola je odgovoran za dobru, a Krampus za lošu decu. Sveti Nikola donosi poklone, a Krampus ugalj i šibu. Danas, u većini zemalja u Evropi pijani, maskirani „đavoli“ se jure po ulicama. 🙂
On voli rakiju!
Kad Krampus dođe, valja mu ponuditi rakiju. Zajedno sa Krampusom ponekad ide i Berhta, ženski duh iz germanskog folklora, mada se ona uglavnom javlja u vreme između zimskog solisticija i 6. januara kad je po starom kalendaru Bogojavljanje. Za Krampusov dan se razmenjuju razglednice. Tradicija datira od 1800. godine. Razglednice su nekad sadržale duhovite pesmice, Krampus je na njima predstavljen kao mnogo strašan lik koji ima jednu nogu i jedan papak, a ponekad su razglednice sadržale i seksualnu notu. Moderni Krampus na razglednicama više liči na Kupidona.
U Štajerskoj je kult Krampusa najjači i šibe se, pre proslave Krampusove noći, boje u zlatno. U njihovom folkloru Krampus ima dva pomoćnika koja ga prate. Krampus je popularan lik na Božićnim marketima u Austriji. Zbog turista, morao je da se malo promeni, pa je sad predstavljen više kao duhovit, nego kao strašan. U Sloveniji je kult Krampusa jak i on se tamo naziva Parkelj i ide u pratnji Miklavža, slovenačke verzije Svetog Nikole. U Hrvatskoj, Krampus je predstavljen kao đavo sa lancima oko vrata, ruku i nogu. Tamo postoji priča da kad dete dobije poklone od Svetog Nikole, ono dobije i zlatnu granu kao nagradu za dobro ponašanje. Ako je dete bilo loše, Krampus mu uzima poklone i ostavlja samo srebrnu granu da ga podseća da nije bilo dobro. U Severnoj Americi kult Krampusa je najslabiji, ali polako postaje sve više zastupljen tokom praznika i iz godine u godinu Krampus je sve popularniji.
I sad, zašto Evropa plaši decu paganskim bićem? Etnolozi i antropolozi kažu da je možda to način da se vratimo prirodi i našem animalnom što nosimo u sebi. Ja bih rekla da se neke stvari teško iskorenjuju.
Fotografije: Youtube, Pinterest, Vimeo.com, nbcnews.com, smithsonianmag.com, oddityworld.net, sinterklaasmijnhobby.jouwweb.nl, devianart.com, dannwoellertthefoodetymologist.wordpress.com, winter.studentnews.eu
Mogu vam se dopasti i ovi članci
-
Jahanje na talasu: Astrološki pogled na Džokera
-
Čudesna kafa: Od koza koje su plesale do neverovatnih 146 milijardi popijenih šoljica
-
Sveti Joakim i Ana: Poklonite nešto crveno, udelite siromašnima i klonite se svađa
-
Uvertira za Holokaust: Hitlerova sujeta je potegla duge noževe
-
Plavooki otac Turaka: Od zaostale carevine stvorio modernu republiku, a zemlja ga neće