Zimnica: Pekmez od šljiva – omiljeni slatkiš davnih generacija (RECEPT)

Nema zimnice dok se ne napravi pekmez od šljiva! Omiljena poslastica koju je većina od nas nalazila u špajzima naših baka i poklon koji smo uvek prihvatali sa širokim osmehom, omiljena večera ili doručak, uz čašu mleka. 🙂

Međutim, koliko znate o šljivi?

Doneli je Turci

Šljiva spada u porodicu ruža i kod nas je došla iz Turske. Kako su osvajači pred kraja srednjeg veka osvajali deo po deo Balkana, tako je i šljva stigla na naše tlo. Ubrzo smo od nje naučili da pravimo rakiju, pošto su nam Turci „ukinuli“ vino čim su došli ovde, pa i da pravimo pekmez i da je proglašavamo našim simbolom.

Za sve su “krivi” Rimljani: Kratka istorija vina u Srbiji (VIDEO)

Ipak, prvi pisani podaci o šljivi dolaze iz Grčke. O njoj je pevao grčki pesnik Teofrast. Tatari, Huni i Turci su trgovali njome. Od Grka šljivu su preuzeli i Rimljani u prvom veku naše ere. Ipak, do neke veće popularnosti morala je da čeka 19. vek kada se više gaji u Evropi, a samim tim doživljava i uspon.

Moćna voćka

E sad, što se samih šljiva tiče, one su bogate ugljenim hidratima, imaju malo masti i 46 kalorija na 100 grama. Obiluju vitaminima A, C i E, kalcijumom, magnezijumom, vlakanima i kalijumom. Sveže šljive su izvor vitamina A i beta-karotena koji je povoljno utiče na oči, a suve šljive su bogate vitaminom K i kalijumom. U sto grama suvih šljiva ima oko 6,1 gram vlakana.

Dobra za srce

Sveže šljive povoljno utiču na srce i smanjuju mogućnost moždanog udara. Suve šljive su odlične za probavu, kosti, pamćenje, smanjiju nivo šećera u krvi, pa samim tim povoljno utiču na dijabetes. Negde pronađoh da je šljiva dobra za anemiju, astmu, arterosklerozu, bronhitis, gojaznost, depresiju, pad imuniteta, povišen holesterol, herpes, celulit…

Šljivu bi mogli da nazovemo „moćnom voćkom“ i moćnim antioksidansom. Njihovo vreme je od maja do oktobra i tad ih valja stalno jesti.

Pekmez je turska reč i znači „gusto ukuvano slatko voće„. Potrudila sam sam se da nađem starinski recept od Spasenije – Pate Marković, urednice „Ženske strane“ u „Politici“ pre Drugog svetskog rata i upotpunila ga „novim“ i prostim načinom spremanja pekmeza – pa ko voli nek’ izvoli:

Pekmez od šljiva

Sastojci:

  • 4 kg zrelih šljiva
  • 1 kg šećera
  • 1 velika šolja ruma ili 2 dl ruma
  • 1 vanilin šećer
  • 2 limuna (neki stavljaju i sirće)
  • malo cimeta

Priprema:

Šljive oprati i samleti u mašini za meso. Možete i da ih gnječite rukama. Samlevene ili zgnječene šljive sipati u šerpu i preko njih staviti kilogram šećera, rum, vanilin šećer, cimet i kolutove limuna (ili sirće).  Neke domaćice kažu da možete ih samo očistiti, sipati u šerpu i preko njih dodati šećer, pa ih ostaviti da prenoće i tako puste svoj sok.

Kasnije ih možete kuvati samo takve, bez ikakvih začinskih dodataka.

 

Šljive na šporetu dobro kuvati, uz povremeno mešanje. Za pripremu pekmeza treba imati drvenu varjaču. Kuvajte na srednjoj vatri bar dva sata. Pred kraj kuvanja dodajte prvo rum, vanilin šećer, pa limun. Proverite da li je pekmez gotov tako što ćete ga sipati malo na tacnicu i povući kašikom preko smese.

Ako ostaje trag, znači da je pekmez gotov. Ili, ako ga uzmete varjačom i on pada u komadima. Kad je pekmez gotov, sipajte ga u tegle, a dok je još topao, stavite ga u mlaku rernu i tek sutradan zatvorite tegle.

 

Neki vole da ispeku pekmez. U tom slučaju, rernu zagrejte na 200 stepeni. Šljive pomešajte sa šećerom i vanilinim šećerom, pa stavite u duboku posudu sa poklopcem. Neka bude što dublja i nemojte da je pretrpate sa šljivama, jer će pekmez krčkati i postoji mogućnost da vam isprska rernu.

 

Poklopite posudu i stavite je na sredinu rerne. Držite poklopljeno prvih pola sata pečenja, pa promešajte šljive. Ostavite da se krčka u rerni još dva do dva i po sata, bez poklopca, uz povremeno mešanje. Pošto spremite pekmez, sačekajte da se malo ohladi, pa tek onda ga stavljate u tegle.

Kako se sterilišu tegle?

Sterilizacija tegli:

Nije loše sterilisati tegle u rerni, držite ih pola sata na 100 stepeni. Pre nego što izručite smesu u njih, valjalo bi ih držati u mokroj krpi.

Kad sipate smesu u tegle i zatvorite, ne bi bil loše da ih okrenete naopačke na 15 minuta da bi sav preostali vazduh izašao iz tegli, a tako bi sprečili kvarenje.

 

Fotografije: Pixabay

Ostavite odgovor