Svadba nekad i sad u Kulpinu: Udavače na gotovs!

Brojni gosti došli su pred dvorac da vide kako je svadba izgledala nekad, a kako danas, kakve su stare, a kakve nove venčanice, kakva se to muzika svira na svadbama, kakve torte zaslađuju život mladenaca, kako svadbuju Hrvati, kako Romi, a kako Srbi iz Knića… Bila je to prava fešta posvećena krunisanju najveličanstvenijeg osećanja.

Malo mesto Kulpin kod Bačkog Petrovca postane jednom godišnje stecište mnogobrojnih posetilaca. Smotra „Svadba nekad i sad“ okuplja na hiljade svatova iz zemlje i regiona ispred dvorca Stratimirović – Dunđerski u Kulpinu.

Brojni gosti došli su pred dvorac da vide kako je svadba izgledala nekad, a kako danas, kakve su stare, a kakve nove venčanice, kakva se to muzika svira na svadbama, kakve torte zaslađuju život mladenaca, kako svadbuju Hrvati, kako Romi, a kako Srbi iz Knića… Bila je to prava fešta posvećena krunisanju najveličanstvenijeg osećanja.

Lepi, stari običaji

Na binu ispred dvorca izlazili su mladenci. Pre svih tih parova, svečanost su otvorili folklorna grupa osnovaca iz Kulpina, uz pozivanja u svatove po slovačkom običaju i folklorna grupa Osnovne škole „Moša Pijade“ iz Ivanova kod Pančeva. Oni su predstavili svadbene običaje Bugara.

Na astalima pored dvorca domaćice su poređale torte. Male, velike, sa više ukrasa ili manje, sa čokoladom, karamelom ili voćem. Sa figurama mladenaca ili bez, sa ružicama, štrasom, perlicama i bogatim šlagom.

A onda, pesme su se zapevale. Široki prostor i duh atmosfere nekadašnjih vrtnih zabava oživeo je romantičnim svadbenim običajima koji imaju posebno mesto u tradiciji svakog naroda. Pratio se kum, izvodila mlada, igralo se kolo. Čula se odnekle i ona poznata „Đuvegije, gde ste, da ste…„.

Pošli su tako i deronjski svatovi, ali se slavilo i po običajima Leskovca, Kosova, Mačve, Vranja, Slavonije, Slovačke, Mađarske… Iz svakog ugla velikog imanja Dunđerski čula se pesma i igra, a pod svakim šatorom gosti su, poput pravih svatova, nazdravljali za srećnu budućnost, iako pravih mladenaca nije bilo.

Dvorac Dunđerskih

Svadbeno veselje je uveličala Jarmila Bohušova, pop pevačica iz Bačkog Petrovca koja pesme peva na slovačkom jeziku. Inače, Bački Petrovac je mala opština sa većinskim slovačkim stanovništvom.

Svadba-nekad-i-sad

Dvorac „Stratimirović – Dunđerski“ koji je danas poljoprivredni muzej, primao je tokom svadbenog veselja radoznale posetioce. U njemu je trenutno izložba stilskog nameštaja.

Dvorac kazuje priču o porodici Stratimirović, koja je u Kulpin došla u 18. veku i sa sobom je dovela 200 porodica iz Hercegovine. Oni su ovde sagradili dva dvorca. Posed je u drugoj polovini 19. veka pripao Mađaru Mateju Sezmu, a 1889. Lazaru Dunđerskom. U vlasništvu porodice Dunđerski ostao je do druge polovine 20. veka.

bpetrovac3

Nekada stovarišta i magacini, danas su izložbeni prostori gde stoje stare alatke za sejanje, vršidbu, oranje, razna kola, plugovi… Sve ono što je velikog Lazara Dunđerskog i njegovog sina Đorđa činilo znamenitim građanima ovog kraja.

Priča se da metode koje je porodica Dunđerski primenjivala u poljoprivredi do dana današnjeg nisu prevaziđene.

Nazdravljam mladencima 🙂

Ipak, svadba je ono zbog čega su gosti pristigli u ovaj kraj. Do kasno u noć pevalo se i slavilo. Večernje nebo je bojama prošarao vatromet, u slavu mladenaca. A onda, veselje je utihnulo. Do sledećeg septembra i nekih novih svatova.

Tisa ljubavi

bpetrovac2

Unutar dvorca „Stratimirović – Dunđerski“ sve podseća na stara vremena. Stilski nameštaj priča o vremenu kada je u Kulpin došla mlada Olga Martinović, poreklom iz Crne Gore, gotovo 40 godina mlađa od svog mladoženje, Đorđa Dunđerskog.

Nevesta se posle nekog vremena upustila u ljubavnu avanturu sa mladim radnikom na imanju. Đorđe Dunđerski zatekao je ljubavni par u trenutku skidanja čarape. Ljubavnik je pobegao, a Olga ga je spasla tako što mu je kupila kartu za Italiju.

Posle nekog vremena, Olga Martinović je poštom od ljubavnika dobila grančicu tise. Ta tisa i dan danas stoji u dvorištu dvorca u Kulpinu.

Fotografije: Marko Todorović†, Mihailo Berček/topsrbija.com, etnosrbija.org, ravnica.info, utnv.org, srbija-forum.com, travel.rs

Ostavite odgovor