Zimska kuhinja: Kako da se utoplite i ne prehladite uz hranu (RECEPTI)

Tokom zime najvažnije je održati zdrav imunitet. To je, naravno, vrlo teško kad svi počnu da šmrču i kašlju. Ipak, ništa vas ne košta da probate. Ovo što danas donosim u blogu jeste ishrana i mali trikovi koji vas mogu zaštititi od bolesti tokom hladnih dana.

Ovih dana su na meniju bundeva, korenste biljke poput kupusa, brokolija i karfiola. Peršun, paškanat, šargarepa, luk, repa i rotkva, a ponekad krompir odlični su u supama i čorbastim jelima, ali i u svakakvim drugim đakonijama.

Za sve je “kriv” Kolumbo: Od čuture za vodu do neprikosnovne vladarke jeseni (RECEPT)

Mahune i žitarice čine dobar i važan deo zimske ishrane i neophodan izvor belančevina. Žitarice treba konzumirati na dnevnom nivou, sa većim akcentom na heljdu i zob, koji su poznati kao žitarice koje najviše greju organizam.

Voće i konzumacija voća zimi baš i nije na zavidnom nivou ako izuzmemo južno voće. Međutm, loše kod južnog voća je što hlade organizam. Prema tome, jasno je da nam osveženje baš i nije potrebno. Lepo je što se unos voća kod nas ogleda u konzumiranju džemova, slatka i pekmeza koji su najbolji ako su pripremljeni bez šećera, iako je to, realno, nemoguće, bar ne na ovim prostorima. Suvo voće je odličan izbor ako ne jedete slatko, jer obiluje mineralima poput gvožđa i kalcijuma.

Kako kuvati zimi?

Tokom zime dobro je jesti kuvano, pošto se tako greje organizam. Najbolje pripremati hranu na jedan od seldećih načina:

  • Pečenje u rerni – pečenjem se smanjuje vlaga u hrani i tu najviše pažnje treba tusmeriti na to da jelo ne bude previše suvo. Pre pečenja potrebno je rernu prvo dobro zagrejati, pa tek onda peći.
  • Prženje je vrlo učesao način pripremanja hrane na ovim prostorima. Ako pržite povrće, treba da ga pustite da se prži u svom soku uz dodatak malo vode. Tako će povrće biti hranjivije i ukusnije.
  • Kuvanje na pari se odnosi na žitarice i mahune. One se tako brže skuvaju i omekšaju. Preporučuje se onima kojima je porebna jača ishrana.

Vitamin C iz kiselog kupusa i povrća

Kiseli kupus

Vitamin C ne dolazi samo iz citrusa, to vam je nadam se jasno. Vitamin C se dobija iz lišća i korena peršuna, kiselog kupusa i zelenog lisnatog povrća.

Vitamin C se lakše apsorbuje iz ovih namirnica nego iz citrusa. Ne treba odbaciti citrusno voće, pa tako sok od limuna ili koru od pomorandže valja iskoristiti za spremanje preliva za salate od korenastog i lisnatog povrća. Istraživanja su pokazala da se vitamin C zadržava u biljci do osam minuta kuvanja.

Čaj od korena lotosa

Lotosov koren

Lotosov koren poznat je po blagotvornom dejstvu na pluća. On pomaže da se izbaci višak sluzi iz pluća. Koristi se kod prehlade, kašlja, problema sa sinusima kao što su začepljenja i upale i kod problema sa plućima poput bronhitisa, astme i magarećeg kašalja.

Skuvajte deset grama sušenog lotosovog korena u šoljici vode 12 do 15 minuta. Dodajte dve do tri kapi soka od đumbira (ili gram praška od đumbira) i prstohvat morske soli ili tamarija.

Zimske čorbice

Prema nekim nutricionistima, trebalo bi da manje tečnosti unosimo zimi. Međutim, centalno grenje ne zna za ove tvrdnje, koje zna da negativno utiče na organizam. Zato, nije loše više unositi tečnosti i zimi. Najvažnija tečnost zimi dolazi od supica i čorbica. Evo kako da paravite ukusnu zimsku čorbu:

Pre kuvanja, propržite povrće za supu na susamovom ulju. Umesto vode, dodajte tečnost koju ste napravili od luka i korenastog povrća, kao temeljac. Dodajte zobene pahuljice koje daju specifičan izgled i gustoću zimskim čorbama. Za bolji ukus i miris, koristite začinske biljke, kao što je bosiljak.

Čuvari zdravlja

Pa sad možete i da se ljutite, ali ovo je činjenica. Povrće koje vam čuva zdravlje je sledeće:

  • Beli luk pomaže sa odstranite sekret iz grla i pluća. Takođe, utiče na upale i oslobađa organizam od bakterija, gljivica i parazita. Bez obzira što su među vama i nama pravi obožavaoci belog luka, njega treba kozumirati proprženog, jer kao sirov može da iritira želudac. Propržen ili kuvan će očuvati sve hranljive sastojke i daće jelu poseban ukus.
  • Đumbir, svež ili osušen, daje jelu ljut ukus, pomaže kod cirkulacije i greje organizam. Daje odličnu aromu supama, čorbama i kuvanim jelima. Pomaže kod mučnina, gasova i prehlade.
  • Kuzu je planinski koren koji se gaji na istoku, a koji je najpoznatiji po tome što neutralizuje kiselost u organizmu, a druga reč za njega je za – aspirin. Pomaže kod dijareje, problema sa želucem i prehlade. Može da se kupi sušen u prodavnicama zdrave hrane. Kuzu se pomeša u malo hladne vode i dodaje se u supe, kuvana jela i slatkiše koje treba zgusnuti.
  • Koren lotosa se prodaje sušen ili u prahu, a odlično deluje kod problema sa disajnim putevima.

Recept

Heljda sa povrćem

Heljda sa povrćem

Heljda je žitarica koja je odlična za zimu, jer greje organizam i daje energiju.

Sastojci:

  • 2 šoljice heljde
  • 2 prstohvata soli
  • ½ šoljica celera, iseckanog na manje kocke
  • ½ šoljice luka, iseckanog na kocke
  • 4 šoljice vode
  • 2 kašičice tamarija
  • 1 kašičica pirinčanog ulja
  • 2 kašičice soka od đumbira
  • 2 kašike tahinija (puter od susama)

Priprema:

Heljdu stavite u vodu da se skuva. Onda je posolite i ostavite deset minuta poklopljenu da se kuva na laganoj vatri. Dodajte luk i celer, pa kuvajte još deset minuta. Pomešajte tamari, sirće, đumbir i tahini, pa stavite u heljdu i ostavite da se kuva na laganoj vatri još dva do tri minuta.

 

Inspiracija – zdravakrava.24sata.hr

Fotografije: Pixabay, Usplash, faktor.ba

 

Ostavite odgovor