Zimnica: Turšija je više od salate (RECEPT)

Ukiseljeno povrće koristi organizmu i deluje na više organa i sistema organa. Na primer, održava zdravu crevnu mikrofloru, obnavlja sluzokožu creva, podstiče metabolizam i varenje, oboljšava imunitet, sprečava nastanak karcinoma, reguliše krvni pritisak, snižava povišen nivo holesterola, ublažava alergije i kožne tegobe, poboljšava raspoloženje i dobro je za dijabetičare.

Jesen stiže, dunjo moja„, otpevao bi nam Zvonko Bogdan ili Balašević. 🙂 Jesen je stigla i zimnica se uveliko sprema, a ponegde i kuša. Jedino zato i volim jesen, kao i zbog onog Miholjskog leta.

Priznajem, moja omiljena zimnica je ova o kojoj sad pišem i čiji recept pokupih pre desetak dana kad sam bila u Vršcu, iz njihovog gurmanskog kataloga. I, naravno ajvar, ali o ajvaru ću pisati drugi put.

Najstariji način konzervisanja hrane

Zimnica je jedan od najstarijih načina konzervisanja hrane, koji omogućava da se hranljiva svojstva sezonskih namirnica sačuvaju za upotrebu izvan sezone.

Konzervisanje se može vršiti sušenjem, zaslađivanjem, kišeljenjem i soljenjem, u zavisnosti da li je u pitanju voće, povrće ili prerađevine od mesa.

Ukiseljeno povrće koristi organizmu i deluje na više organa i sistema organa. Na primer, održava zdravu crevnu mikrofloru, obnavlja sluzokožu creva, podstiče metabolizam i varenje, oboljšava imunitet, sprečava nastanak karcinoma, reguliše krvni pritisak, snižava povišen nivo holesterola, ublažava alergije i kožne tegobe, poboljšava raspoloženje i dobro je za dijabetičare.

Turšija nam stigla iz Persije preko Turske

Zimnica se obično čuva u podrumu, na tavanu, u košarini, posebnoj privrednoj zgradi, a nekada je bilo veoma zastupljeno i čuvanje u zemlji, odnosno trapu.

Za dugi zimski period se nekada od hrane najčešće ostavljalo pšenično i kukuruzno brašno, povrće, voće i izvesna količina mesa.

tursija2

Zavodljivu mešavinu povrća u kiselom rastvoru izmislili su Persijanci i nazvali je „torshi„, pa se taj naziv širom Balkana i Bliskog istoka, uz poneke izmene, koristi i danas. Turšija kakvu volimo na ovim prostorima može da se pravi od bilo kog, ali ne previše zrelog povrća.

Turšija koju mi ovde pravimo potiče iz Turske. Kod Turaka, reč „turşusu“ označava kisele krastavce. Reč vodi poreklo od već pomenute persijske reči, što znači „ukiseljeno povrće„.  Kod nas je to naziv za zimsku salatu koja se priprema u ovo doba godine. Predstavljam vam njeno veličanstvo – turšiju!

RECEPT

Turšija

tursija3

Sastojci:

  • 2 kg zelenih, šiljatih paprika (mogu i žute, ali i mešano – žute  i zelene)
  • 2 kg zelenog paradajza
  • 2 kg krastavčića
  • 2 kg karfiola
  • 1 kg šargarepe
  • po želji – crni luk i kupus

Sastojci za preliv za povrće:

  • 10 l vode
  • 300 g soli
  • 200 g šećera
  • 2 l  9 % alkoholnog sirćeta
  • 5 g bibera u zrnu
  • 10 g vinobrana

Priprema:

Povrće dobro očistite. Šargarepu isecite po dužini na četiri dela. Karfiol iskidajte na cvetiće, a papriku i paradajz izbušite viljuškom. Luk isecite, a kupus isecite na četvrtine. Litar vode prokuvajte sa solju, šećerom  i biberom.

U to dodajte, dok je voda još topla, sirće i vinobran. To sjedinite sa ostatkom vode. Povrće poređajte u bure ili teglu i prelijte se pripremljenom vodom.

Posudu dobro zatvorite i čuvajte se na tamnom i hladnom mestu.

Fotografije: Pixabay, Instagram, vm.rs

Ostavite odgovor