Uživaćemo u toplim letnjim noćima: Stiglo nam je leto, donela ga Lada

Lada je nekada davno hodila ovim svetom najavljivajući najtoplije godišnje doba. Pratila je Vesnu u njenoj zamisli da sve ozeleni, da sve počen da buja. Lada je onda prirodi pokazala put kako da daje plodove. Inače, Lada je nekada davno bila naša boginja ljubavi  lepote, boginja leta i plodnosti. Lada se predstvalja kao devojka sa dugom, plavom kosom u koju je upleten venac od žita, što simbolozuje njenu ulogu božanstva plodnosti.

Lada1

Kao boginja plodnosti Lada ima svoje godišnje cikluse, što pokazuje priča da je ona boravila u svetu mrtvih sve do prolećne ravnodnevnice. Svet mrtvih kod Starih Slovena je bio Irij, a u njemu je, osim Lade, boravio je i Veles, bog žetve i stoke. U trenutku kada Lada treba da izađe u svet i donese proleće, Gerovit otvara vrata Irija puštajući boginju plodnosti da blagoslovi zemlju. Krajem leta, Lada se vraća u Irij. Prema nekim spisima. Lada je na grudima nosila simbol Sunca, znak moći.

svarag lada

Postoji priča koja kaže da je Lada udata za Svaroga, koji samo uz njenu pomoć može da stvori svet. Prema drugoj priči, ona je Jarilova partnerka, pa na sto dovodi do priče o Veneri i Marsu. Postojali su i rituali koji su rađeni u čast Lade. Ti rituali su povezani sa sklapanjem brakova, odnosno, pronalaženjem bračnog partnera.

boginja lada

Prema nekim etnolizima, Ladina vladavina počinje 21. marta, kada dolazi proleće, ali ipak Lada boginja leta. Ona dolazi posle Vesne, koja je boginja proleća. Vesna podstiče cvetanje, a Lada pomaže da do plodova dođe. Vezana je i za Sunce čiji je simbol nosila. Lada je vezana i za kišu, kao i za toplu letnju noć.  Preuzela probuđenu prirodu, da bi je čuvala i omogućila joj razvoj . Lada je nastavljala sve ono što je Vesna započela. Zbog lepote leta, celog godišnjeg doba će sve biti lepo ukrašeno od kuća, preko livada, šuma, planina, a nebo će biti plavo. Ljudi su se često Ladi obraćali da im da lepotu. Molili su je za lepši izgled. Njeni dani su bili od 25. maja do 25. juna.

Ladine životinje su petao, jelen, mrav i orao, dok su njene biljke trešnja, maslačak, lipa i božur. U astrološkoj simbolici Ladom vlada Venera i znak Bika.

Ladarice

Ladi su posvećivane razne fešte. Mladi su se okupljali u njenu čast uglavnom u prirodi, i to baš kada se u današnje vreme dešavaju fešte zbog Ivanjdana. Tada su se okupljali i igrali kola i pevali pesme Ladi, koje išle ovako:“O Lado“ ili „O Ljeljo„. To su izvodile slovenske rusalke (neka vrsta vodenih vila, veštica). Obredi nisu iščezli, jer su bili vrlo omiljeni, pa su svoj oblik dobili i kad je došlo hrišćanstvo. U pojedinim spisima stoji da su se ruski sveštenici žalili, jer ne mogu da iskorene ovaj paganski običaj, jer su mladi dolazeći u hrišćanskecrkve, počinjali igre posvećene Ladi. Zbog toga je pravoslavna crkva morala da se prilagodi narodu i izmenila karakter ovih običaja. Danas nemamo rusalke, ali su kod nas u Srbiji zabeležene kraljice. Ladin obred je bilo kad momci pletu vence. Ti venci su se stavljali devojkama na glavu. Kasnije, te vence su momci nosili kući i kačili iznad kućnih vrata ili na zidove u svojim sobama. Manji venci su završavali oko vrata kipova koji su bili u kućama.

lada_1_230614

U Srbiji je postojao obred ladarice koji su Srbi preimenovali u već pomenute kraljice. Ovaj običaj opisao je Vuk Karadžić:Na dan Svete Trojice okupi se grupa od desetak mladih devojaka od kojih je jedna obučena kao kraljica, druga kao kralj, a treća kao barjaktar. Kraljica sedne na stolicu dok oko nje igra kolo preostalih devojaka, a kralj i barjaktar igraju sami za sebe. Na ovaj način kraljice idu od kuće do kuće tražeći devojke za udaju„. Poznate su i pesme koje se nalaze u „Srpskom rječniku“ Vuka Karadžića:

„Gleda momu od malena

Lado! Lado!

Od malena do golema

Lado! Lado!

Durađ kosi po pobrđu

Lado le mile!

Đurđu žeđca dodojala

Oj Lado! Oj!“

Još jedna odlika rituala koji se vrše u čast Lade jeste preskakanje vatre. Ovakav običaj postojao je u svim krajevima Evrope, a on je služio da bude bolja plodnost zemlje i useva kao i zaštita ljudi i stoke od zlih sila.

 

U čast boginje Lade, Sloveni su uzimali poslednji otkos žita, praveći od njega mali stožer, vezali su ga crvenim kanapom i prskali krvlju pevca. Sem ovog, pravljen je činjen je i stožer od trešnjevog drveta, sa izrezbarenim likovima bogova, na koje su stavljani venčići. Stožeri su bili posvećeni kultu Sunca i imali su svrhu da podstaknu rast bilja pod njegovim zracima, ali i da izmole dovoljno kiše za žednu zemlju. Oko stožera su devojke pevale: „Oj, ubave mlade mome, Lado, Lado„. Momci i devojke su u kolu bili okićeni i prolazili su ispod venaca, koje su za tu priliku držali, u obliku slavoluka, drugi mladići i devojke. Mnogobrojni su obredi posvećeni boginji Ladi, mada svi nisu ni zapisani ni zapamćeni. Jedan od njih sastojao se u tome što su ga upražnjavale devojke, bez prisustva muškaraca. One su nage uzimale deo od pribora za tkanje – vratilo, dodavale mu konjsku drvenu glavu, simulirale jahanje i palile su brezove kore, stavljene na duge motke. Ove motke podizane su visoko iznad glave osobe koja je bila odabrana da zameni boginju Ladu. Ona je u ruci držala jabuku petrovaču i ivanjsko cveće.
Vatra kojoj su Sloveni pridavali  čudesne moći, bila je obavezna i u obredima posvećenim boginji Ladi. I ovde je omladina preskakala vatru i oko nje igrala i pevala.
Lada, kao i Vesna bila je obožavana zbog svoje duhovne i telesne lepote. Predstavljena je kao najlepša slovenska žena – bele puti, zalataste kose i sa krupnim ljubičastim očima. Usne su joj bile sočne – gornja boje jagode, a donja maline. Telo joj je bilo stasito, a koža mirisna. Ona je bila zanosna i privlačna, pa su je Sloveni prizivali prilikom sklapanja brakova ili kada su patili. Tada su joj pevali uz ponavljanje refrena: „Didi Lado“. Kao i Vesna, i Lada ima odlike i sudbinu običnih žena, pa se  smatra da su njeni ljubavnici bili bog Gerovitvitez i ratnik i moćni slovenski bog na konju ljuti Jarilo. Česi i dan danas Ladu zovu Panagospođa. Rusi su svom vozilu dali ime Lada. To ne treba da čudi, jer je Lada ostala u slovenskom folkloru prisutnija od drugih božanstava. Njei znaci su česti motivi u vezovima i ručnim radovima slovenskih žena, tako da je lako otkriti nekadašnje funcije boginje Lade.
Kultna mesta su joj u poljima, dok su obredi koji su pratili Ladin kult žrtvovanja, kresnice i ruslake.
Kip boginje Lade prikazuje,  stasitu i lepu ženu, a tako su i Grci zamišljali svoju boginju Afroditu. Na Ladinim grudima su razvijene dojke, znak plodnosti i ugravirano Sunce, bez kojeg ne bi bilo te plodnosti. Ostali delovi kipa pokriveni su slikama voćnih plodova, živih bića i znacima plodnosti, prisutnim na današnjim vezovima i ručnim radovima. Funkcije boginje Lade u hrišćanstvu pokrivaju Arhanđeli Mihailo, Gavrilo i Rafael, a delimično sveci Đorđe i Petar.
Rod-Ladarice
 
Devojke su joj se molile za lepotu, muškarci je prizivali kod ljubavnih patnji. Bila je naslednica Vesne, što Vesna učini cvetnim, Lada plodnim.
Fotogafije: devianart.com, Wikipedia, Youtube, abc.amarilisonline.com, autentik.net, lifestyle.enaa.com, vesna.atlantidaforum.com, lifestyle.enaa.com, pjevaju-vile-slovinske.blogspot.com

1 thought on “Uživaćemo u toplim letnjim noćima: Stiglo nam je leto, donela ga Lada

Ostavite odgovor