Svečarsko vreme: Radgost je dočekivao sa pogačom, solju i sekirom

Običaj koji je prisutan u Srbiji je dočekivanje gosta pogačom i solju. Takvo gostoprimstvo se danas viđa uglavnom prilikom nekih svečanosti i kad se ugošćavaju političari. Nevezano za ubiranje političkih poena i slikanje za medije, danas se u planinskim predelima Srbije putnici namernici dočekuju tako. Gosti nekad nisu bili česti i zato su rado viđeni. Pogača i so simbolizuju da će gost biti nahranjen i napojen. Sem toga, domaćini su gostima darivali i ključ, što je značilo da putnik treba da se oseća prijatno i da je njemu u toj kući sve na usluzi. Domaćin je namernika dočekivao i sa sekirom u ruci, što je značilo da će domaćin braniti gosta kao što će braniti i svoj dom i ukućane. Ponegde je bio običaj da domaćin gostu nudi i svoju ženu. Kažu da je gost mogao da bude i neprijatelj, ali je veliki greh bio ne ugostiti onog ko je prešao prag kuće. Običaj dočekivanja sa hlebom i solju potiče iz davnih vremena paganstva i verovanja u boga Radgosta. Ovo je priča o njemu.

Radgostov kip u Moraviji

Radgost je bio bog gostoprimstva, veselja i putnika namernika. Samo ime mu govori – rado viđen gost. Predstavljan je sa dve glave – jednom ljudskom, a drugom lavljom. Lavlja glava govori o starosti božanstva, jer su lavovi nestali sa ovih prostora u vreme Aleksandra Makednosnkog. U rukama je držao sekiru, pogaču i so. Naši preci su oduvek bili dobri domaćini, a danas se to ogleda u vreme kad nastupi period slava. Slava je danas svetac zaštitnik, neki slavu tj. sveca zaštitinika povezuju sa bogovima iz slovenske mitologije, a neki ih povezuju sa domovojem, pretkom kome su ostavljane žrtve u hrani i piću. Za vreme slave, domaćin se trudi da ugodi gostima, a ponekad slavlja i ugošćavanje traju danima. Poznato, zar ne? Radgost se kao bog veselja, vezuje za vino, zbog čega su ga slavili vinari. Sve nabrojane osobine ovog božanstva upućuju na zimski period godine kada su naši preci stalno nešto slavili.

Nabrojane osobine boga Radgosta je objasnio istoričar religije Veselin Čajkanović. Po njemu, Sloveni su u putniku namerniku videli boga u ljudskom obliku. To znači da su Sloveni svojim gostoprimstvom ukazivali počast bogu koga je putnik namernik simbolizovao. Treba imati u vidu da su ovi običaji nastali u vreme kada su Sloveni živeli u malim zajednicama u kojima je pojava putnika koji nije iz nekog bližeg mesta bila prava retkost i izjednačavala se sa božjom posetom. Postoji priča da je u zimsko vreme bog Veles hodao zemljom i ponekad znao da zakuca na nečija vrata. Na taj način je iskušavao svoje vernike, da bi video koliko su dobri prema nepozvanom gostu. Iz straha da neočekivani putnik namernik može biti i sam Veles, narod je rado primao svakog u kuću.

radgost1

Radgost se poštovao u gradu Retri, gde su danas Lužički Srbi. Radgostov hram je sagrađen 1000. godine, a 1066. je spaljen. Drugi naziv za Retru bio je Radgošće. Tu se nalazio Radgostov hram sagrađen od drveta, oslikan spolja i iznutra. Hram je, prema spisima, stajao na rogovima. Radgostov kip se nalazio u hramu. Bio je od drveta, optočen zlatom, na ružičastom postolju. Ispred hrama se trgovalo, a u hramu proricalo. Zbog proricanja, sveštenici bi izbušili rupe u zemlji, a onda bi tumačili oblike koje bi iskopana zemlja formirala. Tad bi u hram ušao tzv „zeleni konj„. Nije to bio nikakav poseban konj, već je životinja bila prekrivena travom. Kuda bi konj išao, tako bi se tumačilo šta bogovi imaju da poruče. Radgostu su se prinosile žrtve – krupna stoka ili druga veća životinja. Postoje dokazi da su Radgostu prinošene i ljudske žrtve. Jedan od žrtvovanih bio je biskup Jovan koji nije hteo da se odrekne hrišćanstva. Paganski vernici su tako hteli da osvete ubijene sveštenike. Dokazi govore da su Radgostovi kipovi nađeni i na drugim mestima, što govori o rasprostranjenosti poštovanja ovog božanstva. Neki identifikuju Radgosta sa Svarožićem.

Krsna slava

Postoje mnogi toponimi koji su vezana za Radgosta. Jedno selo u u Galiciji, u jugoistočnoj Poljskoj se zove Radgoszcs. Postoji i brdo Radhost u Moravskoj, u Češkoj gde su se u vreme letnje ravnodnevnice održavali obredi u čast ovom božanstvu. Tamo i danas stoji Radgostov kip. Čuva sećanja na davna vremena.

 

Fotografije: Tumblr, Wikipedia, Pinterest

 

Ostavite odgovor