Beogradska šuma na Bosforu: Carigrad građen srpskom rukom

Beogradska šuma. Odavno je otišla iz Beograda. Odavno, skoro 500 godina. Beogradska šuma se nalazi u Istanbulu. Nije slučajno. A priča nas vraća u daleku 1521. godinu U vreme pošto je pao do tad neosvoji beli gradBeograd. Osvajač, niko drugi do mlađani Sulejman II Zakonodavac. Imao je tad 26 godina  i bio je ponosan na svoj prvi pohod. Beograd je pao 28. avgusta 1521.

Beograd tada nije bio srpski, ali su ga Srbi branili. Prema spisima koji ukazuju da je tamo bilo Srba, stoji i jedan koji tvrdi da je iseljavanje Srba iz Beograda počelo po osvajanju, negde oko 10. septembra 1521. Prema dozvoli sultana, oni su sa sobom poneli i svoje svetinje: mošti Svete Petke, ikonu Bogorodice i mošti carice Teofane. Navodno, broj raseljenih Srba nije bio mali. Tadašnji patrijarh je te svetinje otkupio od njih, pošto je sultan zapretio da će ih uništiti.

Prema ovom izvoru koji baš i nije pouzdan stoji da su  Srbi naseljavali deo oko današnje Beograske kapije koja nosi ime baš po njima, jer ih je Sulejman, navodno, naselio u neposrednoj blizini. Netačno. Ukoliko se budete šetali Istanbulom i dođete do Beogradske kapije tamo će jasno pisati da uopšte nije izgrađena u čast Sulejmanovog osvajanja Beograda, niti su je izgradili Srbi pošto su dovedeni u Konstantinopolj. Tačna priča glasi da je tu kapiju izgradio despot Đurađ Branković pre nego što je Carigrad pao u turske ruke.

Legenda koja se prepričava u Turskoj i nije baš legenda, jer ima svoje istorijske izvore je da je Sulejman doveo Srbe u Istanbul da bi mu održavali vizantijski vodovod koji je grad snabdevao pijaćom vodom iz Beogradske šume koja se u to vreme nije tako zvala. To je učinio, jer je u Beogradu video sličan sistem koji je radio bez greške.

Sulejman Veličanstveni

Izvori kažu da su Srbi iz Beograda dovedeni kao roblje kod Sulejmana Veličanstvenog imali brojne beneficije. Sem održavanja vodovoda, bavili su se i izgradnjom.

Srbi su naselili šumu. I šuma je dobila novo ime – Beogradska šuma  ili „Belgrad Ormani„. U tom delu šume je bio zabranjen lov, kao i seča drveća, a ako bi se neko oglušio o zabranu platio bi glavom. Srbi su bili čuvari devet istanbulskih izvora pijaće vode u delu grada nazvanom Beligrad.

Istorijski izvori tvrde da su postojala naselja: Jeni (Novi) Beligrad, Orta (Srednji) Beligrad i Sultan Beligrad.

Srbi su u tu živeli sve do kraja 19. veka i pojave kuge. Zbog opake bolesti, bili su prisiljeni da se presele, jer je voda bila leglo zaraze. To je kraj beogradskih naseobina u Carigradu.

Ondašnje turske vlasti su preselile Srbe na mesto kome su dali ime Bahčekoj, što je turska kovanica od reči „bašta“ i „selo„. Smatra se da su Srbi koji su živeli u današnjoj Beogradskoj šumi bili odlični baštovani. Bahčekoj danas nije srpsko naselje, jer su Srbi odatle otišli kada je izbio poslednji tursko-grčki rat.

Za kraj, da se zna: akvadukt koji su Srbi iz Beogrdske šume održavali i dan danas postoji. Kao i šest hektara šume kojom možemo da se ponosimo, jer nosi ime nešeg grada, iako nije u Srbiji.

 

Članak objavljen na sajtu tt-group.net

 

Fotografije: Wikipedia, Yooutube, benimlegez.com, neredekal.com, cctinvestments.com, gidilecekmekanlar.blogspot.rs

Ostavite odgovor